Europska unija priprema 11. paket sankcija protiv Rusije da bi pokušala iscrpiti vojni stroj Vladimira Putina, a prvi put će prijedlog sankcija uključivati šire mjere protiv zemalja koje pomažu Moskvi u izbjegavanju trgovinskog embarga. Kina i Turska su zemlje kojima se najčešće pripisuju zasluge za ekonomski pojas spasa Rusiji. Diplomati EU-a upozoravaju da Ankara i Peking nisu njihove neposredne mete te da postoji rizik da se izjalove mjere protiv tako važnih geostrateških trgovinskih partnera, piše Politico.

Umjesto toga, tri su diplomata EU-a rekla da se nadaju kako će nadolazeći prijedlozi Unije o zaobilaženju sankcija potaknuti države središnje Azije da pristanu na njih.

Puni 11. paket sankcija mogao bi biti predstavljen već danas, kada predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen posjeti Kijev povodom obilježavanja Dana Europe.

Izaslanik EU-a za sankcije David O‘Sullivan proteklih tjedana putovao je u Tursku, Uzbekistan i Kazahstan u pokušaju da procijeni razmjere zaobilaženja sankcija.

U prijedlogu 11. paketa sankcija, u koji je Politico imao uvid, Komisija cilja na, primjerice, tvrtke s poslovnim sjedištem u trećim zemljama, a koje nabavljaju robu što podliježe ograničenjima tvrtki nastanjenih u Uniji, no ona se isporučuje u Rusiju izravno ili preko posrednika.

U dva aneksa prijedloga nisu navedene određene zemlje ili proizvodi, a o tome će odlučiti zemlje Europske unije. Ovaj paket sankcija također uključuje popise sa 72 osobe i 31 entitetom.

Glavna točka ove mjere Europske unije bila bi zabrana europskim tvrtkama da prodaju osjetljivu robu zemlji koja je susjeda Rusiji, ako postoji zaobilazan put.

Nekoliko zemalja EU-a strahuje da Bruxelles ovim prijedlogom sankcija riskira otvaranje Pandorine kutije. Uspostavom načela da zemlje koje krše sankcije EU-a mogu biti mete, otvara mogućnost da se sljedeće na meti nađu Turska ili Kina.

Jedan europski diplomat koji traži stroži stav rekao je da se nadao 'napunjenom pištolju na stolu', no 'pištolj nije čak ni napunjen'.

SAD je inzistirao na tome da Bruxelles zauzme oštriji stav prema Kini, no EU i dalje oklijeva s time.

I sukob s Turskom smatra se velikim političkim rizikom s obzirom na nestabilnost turske politike kojoj slijede izbori ovog vikenda, ali i na utjecaj Ankare kada je riječ o pitanjima poput migracija.

Komisija smatra da će prijetnja kažnjavanjem srednjoazijskih zemalja biti dovoljna da promijeni njihovo ponašanje, no jedan je diplomat rekao da Europa treba biti sigurna da je spremna ispuniti prijetnju. Drugi pak diplomat kaže da Bruxelles mora pronaći ravnotežu između zaobilaženja sankcija i održavanja gospodarskih veza s ključnim trgovinskim partnerima kao što su Kina i Turska.

Peking se već jučer oštro usprotivio mjeri iz EU-ovog 11. paketa sankcija, koja cilja na sedam kineskih tvrtki za koje se sumnja da su slale zabranjenu robu u Rusiju izravno ili preko posrednika. Ovo izravno ciljanje na tih sedam kompanija razlikuje se od predložene šire mjere zaobilaženja s posebnim popisom proizvoda koji se ne bi trebali prodavati tvrtkama u zemljama susjednima Rusiji. To još nije odobreno.

'Pozivamo EU da ne ide ovim pogrešnim putem, inače će Kina poduzeti čvrste mjere da bi zaštitila svoje legitimne i zakonske interese', rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin. No Komisija je uvjerena da ovaj paket daje zemljama EU-a dovoljno prostora za kočenje ako bi se smatralo da je ova mjera previše politički osjetljiva.

Prema prijedlogu, svaku odluku o dodavanju nekog proizvoda ili zemlje na popis mora odobriti svih 27 zemalja članica, piše Politico.