Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni naglo je stala u rujnu, nakon četveromjesečnog razdoblja oporavka, potaknutog ublažavanjem protupandemijskih mjera, dok je u Hrvatskoj porasla, nakon posrtaja u kolovozu, izvijestio je Eurostat
U 27-članoj Europskoj uniji sezonska prilagođena industrijska proizvodnja stagnirala je u rujnu u usporedbi s kolovozom kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima porasla 0,9 posto.
U eurozoni porizvodnja je u rujnu pala 0,4 posto u odnosu na kolovoz kada je prema revidiranim procjenama europskog statističkog ureda porasla 0,6 posto.
Time je prekinuto četveromjesečno razdoblje snažnog oporavka europske proizvodnje od posljedica koje su u gospodarstvu prouzročile pandemija koronavirusa i mjere njezina suzbijanja.
Najviše je na oba područja na mjesečnoj razini potonula proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 3,9 posto u EU te za 5,3 posto u eurozoni.
Proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara bilježila je pak najizrazitiji rast, za 1,4 posto u EU te za 2,1 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.
Hrvatska u društvu Njemačke i Grčke
Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažnije je pala proizvodnja u Italiji, Irskoj i Portugalu, za 5,6 odnosno 4,7 i 3,8 posto.
Najviše je pak porasla u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj, za 4,1 posto, odnosno 3,4 i 3,1 posto.
U Hrvatskoj, Njemačkoj i Grčkoj sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u rujnu 1,7 posto u odnosu na kolovoz, pokazuju podaci Eurostata. U kolovozu proizvodnja je u Hrvatskoj pala 1,1 posto.
Bez većih promjena
Na godišnjoj razini proizvodnja je u EU u rujnu pala 5,8 posto, nakon revidiranog 6-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
U eurozoni pala je 6,8 posto, gotovo istim tempom kao i u prethodnom mjesecu, prema revidiranim podacima Eurostata.
Najviše je na oba područja pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 11,9 u EU te za 13,3 posto u eurozoni.
Najbolji je pak rezultat u EU bilježio sektor trajnih potrošačkih dobara, čija je proizvodnja porasla skromnih 0,7 posto.
U eurozoni svi su sektori proizvodili manje nego prošle godine, a najblaže je pala proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,5 posto.
Pozitivni dvojac
Daleko najveći pad proizvodnje bilježila je u rujnu Irska, za 13,6 posto. Slijedi Njemačka s padom proizvodnje za 8,7 posto.
U Hrvatskoj proizvodnja je u rujnu pala 1,1 posto, nakon 1,2-postotnog pada u prethodnom mjesecu. Slične stope pada proizvodnje na godišnjoj razini bilježile su i Mađarska i Litva.
Proizvodnja je na godišnjoj razini porasla samo u Poljskoj i Portugalu, za 3,3 odnosno 2,5 posto.
