Predsjednik novog sastava Europske komisije Jean-Claude Juncker priprema 300 milijardi eura vrijedan plan investicija koji bi trebao predstavljati ključni poticaj za oživljavanje posustalog gospodarstva, no pitanje je hoće li biti osigurana svježa sredstva ili će to biti samo prelijevanje iz jednog proračunskog stavka u drugi.
Taj bi investicijski program, kao ključni projekt novog sastava Europske komisije, trebao biti predstavljen idućega tjedna u Europskom parlamentu, a do Božića čelnicima Europske unije. Još uvijek se radi na njegovoj finalizaciji i tek su neke pojedinosti dosad objavljene u javnosti.
Dosadašnja iskustva govore, pak, da bi taj program mogao prije postati svojevrsna vježba u financijskom inženjeringu, nego mehanizam koji će osigurati svježi novac koji je potreban regiji kako bi se poduprla proizvodnja i stimuliralo kreiranje novih radnih mjesta.
Bude li sav novac koji su obećali pribavljen i utrošen, 28-članom EU mogao bi donijeti dodatnih gotovo 0,7 posto BDP-a ulaganja godišnje u razdoblju od tri godine.
'To je značajan iznos. Očekivali bismo neki vid muliplikativnog efekta od ulaganja u radna mjesta i kupovnu moć, a time bi se povećao potencijal rasta. Loša strana je ta što mogu proći godine prije nego se počne s javnim ulaganjima', kazao je Carsten Brzeski, ekonomist u banci ING u Frankfurtu.
Pa ipak, u odnosu na pitanje 'kada?', daleko veće pitanje koje se nameće vezano uz taj plan je - 'koliko?'.
Iznos od 300 milijardi eura ukupan je zacrtani iznos za državni i privatni novac koji se Komisija nada pribaviti.
Sama Komisija nema svog novca i financira se putem godišnjeg europskog proračuna koji mora biti uravnotežen.
Od 28 država EU-a, samo Njemačka čini se ima državne financije dovoljno snažne da bi značajnije povećala ulaganja. No, budući da nastoji imati uravnotežen proračun, Berlin baš nije sklon većoj potrošnji.
Tako da EK planira iskoristiti ono malo raspoloživog javnog novca kako bi privukla veće privatne fondove u projekte koji bi inače bili previše rizični, odnosno s preniskom stopom povrata.
'Naš je cilj namaknuti privatni novac za velike infrastrukturne projekte u energetskom sektoru, transportu, širokopojasnom, odnosno segmentu istraživanja i razvoja. Privatni sektor ne može preuzeti na sebe sve rizike', kazao je potpredsjednik EK Jyrki Katainen
Potencijalni ulagači željet će znati koliko sredstava će EU omogućiti i hoće li to biti novi fondovi, ili novac koji je već uračunat u različitim EU shemama za potrošnju, a samo mu je promijenjena namjena.
'Ako je riječ o dodatnom novcu, to bi bilo u redu, no bojim se da će to biti novci koji će biti uzeti iz drugih mjesta u EU proračunu', kazao je Christoph Weil, ekonomist u Commerzbanku.
Stručnjaci podsjećaju da je već bilo pompozno najavljivanih programa ulaganja i strategija koji nisu dali željene rezultate. Tako upozoravaju da je vrlo malo novog novca završilo u 120 milijardi eura vrijednoj strategiji za rast i radna mjesta koju su EU čelnici odobrili na početku 2012., a koja nije spriječila recesiju i nakon čega su uslijedile dvije godine pada investicija.
U toj strategiji bila su sadržana sredstva postojećih EU strukturalnih fondova i kapitalna injekcija od 10 milijardi eura za Europsku investicijsku banku (EIB) kako bi se njezini kapaciteti kreditiranja mogli povećati za dodatnih 60 milijardi eura tijekom trogodišnjeg razdoblja.
Čini se da bi se i novi program mogao temeljiti na sličnim idejama, zaključuju analitičari.
