Porez na ugljik primjenjivao bi se u slučaju da proizvodi dolaze iz zemalja koje imaju labavija pravila, odnosno blaža ograničenja u kontekstu emisije stakleničkih plinova od EU-a. Time bi se osiguralo to da uvoz ne bude jeftiniji od iste takve robe proizvedene u Uniji.

CBAM bi trebao spriječiti 'istjecanje ugljika', odnosno premještanje industrija koje emitiraju stakleničke plinove izvan granica Europske unije kako bi se izbjeglo poštivanje strogih standarda. Uz to, mehanizam mora biti usklađen s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Procjene prihoda od novog poreza kreću se od pet do 14 milijardi eura godišnje, ovisno o području primjene i modelu novog instrumenta.

Prikupljena sredstva prvenstveno bi se trebala koristiti za Zeleni plan (cilj je da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050.) i pravednu energetsku tranziciju, ali značajan dio išao bi i za potporu tranzicije u najsiromašnijim zemljama te onima koje su najviše pogođene klimatskim promjenama.

Francuski zastupnik Yannick Jadot (Renew Europe), koji je za EP pripremao izvješće o pristojbi na ugljik, u svom govoru istaknuo je kako je CBAM izuzetno važan za 'legitimnost Europske unije'.

'Znamo koliko su hitna klimatska pitanja, znanstvenici nas stalno upozoravaju na to. Zbog toga smo odlučili staviti klimatski program u sam srž našeg rada. Ovim mehanizmom povezujemo zeleni plan, propise o klimi, inovacije i gospodarsku obnovu Europe. Cilj je proširiti područje primjene klimatskih propisa EU-a na sve dijelove gospodarstva kojih se to tiče. Prije se radilo o proizvodnji i ispuštanju emisija ugljika na europskom tlu, a ovim će mehanizmom naše klimatsko zakonodavstvo pokriti pitanje uvoza. Druga važna namjena je dekarbonizacija industrije, ali ne tako što ćemo izmjestiti dio naše proizvodnje', rekao je Jadot.

Švedska zastupnica Jytte Guteland (S&D) istaknula je da je EU najveći svjetski uvoznik ugljika, s neto uvozom robe i usluga koji predstavlja više od petine domaćih emisija CO2.

'CBAM može biti dragocjen dodatak naporima za smanjenje emisija i istodobno osigurati da odgovornost za zaustavljanje klimatskih promjena dijele svi akteri. Ovdje se radi o Europi koja pokazuje vodstvo i čini ono što je ispravno, kako za klimu, tako i za prijelaz u klimatski neutralnu i održiviju budućnost', rekla je Guteland.

Uz to je upozorila da se mora izbjeći preklapanje CBAM-a s postojećom odredbom besplatne dodjele emisijskih jedinica u okviru sustava Unije za trgovanje emisijama stakleničkih plinova.

'Bilo bi neopravdano iz klimatske perspektive, ali i štetno za inovacije i tehnološki razvoj u Europi ako bismo stvorili dvostruku potporu', naglasila je Guteland.

U ime kluba pučana (EPP) govorio je poljski zastupnik Adam Jarubas. On je istaknuo da je CBAM nužan kako bi Unija mogla učinkovito suzbiti svoj globalni otisak ugljika od potrošnje robe, ne samo one proizvedene u Europi, već i one iz uvoza.

'Cilj je jasan. Proizvodi koji ulaze na tržište EU-a moraju podnijeti usporediv trošak njihovih emisija stakleničkih plinova, bez obzira na podrijetlo', rekao je Jarubas.

Očekuje se da će Europska komisija predstaviti zakonodavni prijedlog o CBAM-u u drugom tromjesečju 2021. u okviru europskog zelenog plana, kao i prijedlog o tome kako uključiti prihode namijenjene financiranju dijela proračuna EU-a.

CBAM bi do 2023. godine trebao obuhvatiti energetski intenzivne industrijske sektore, odgovorne za 94 posto industrijskih emisija u Europskoj uniji.

Sadržaj je realiziran u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj kao dio kampanje Zajednoza.eu.