Istraživanje, koje prati uspješnost oko čak 100 bankovnih grupacija, banaka i poslovanja njihovih podružnica na 24 europskih tržišta, zaključilo je da banke za osiguranje rasta profita i uspješno prebrođivanje novih izazova trebaju promijeniti svoje poslovne modele te modele pružanja usluga. U državama istočne Europe, u koje je uključena i Hrvatska, potencijal za rast banaka ostaje na srednjoj razini.

Studija definira i analizira šest glavnih pokazatelja uspješnosti banaka. U prošloj godini u europskim su bankama porasli prihodi po zaposleniku na 220.000 eura, a dobit po klijentu na 155 eura, te su se u prosjeku snizile rezervacije na ukupne prihode (14 posto).

Prihod po klijentu (644 eura), neto prihod od kamata u odnosu na ukupni prihod (69 posto) te odnos između troškova i prihoda (60 posto) i dalje ostaju skoro nepromijenjeni. Većina indikatora ostaje na razini ispod razine aktivne prije nastanka ekonomske krize u 2007.

U Hrvatskoj je profitabilnost banaka u posljednjih godinu dana bolja zbog pada omjera troškova i prihoda te povećanja prihoda po zaposleniku/klijentu, kaže studija. Učinak ima pozitivan trend na prvi pogled jer su se svi pokazatelji poboljšali u 2014. Bliži pogled otkriva blago poboljšanje profitabilnosti dok su se dobit po klijentu i odnos između troškova i prihoda značajno poboljšali, nadmašivši čak razine prije krize. Neto prihodi od kamata i rezervacija i dalje ostaju ispod razine prije krize, ali s pozitivnim trendom poboljšanja.

Na regionalnoj razini razlike među bankama su velike

Na europskoj razini razlike među državama ostaju velike. Najprofitabilnije ostaju banke u Švicarskoj te u nordijskim zemljama dok profitabilnost južnoeuropskih banaka ostaje niska, iako se poboljšavaju poslovni rezultati zbog manjeg broja rezervacija. U zemljama zapadne Europe postoje veće oscilacije uspješnosti te banke iz zemalja sa snažnijim gospodarstvima prestižu banke iz zemalja sa slabijim gospodarstvima.

'Znakovi oporavka u bankovnom sektoru su izrazito snažni u zemljama kao što su Njemačka, Austrija i Velika Britanija, odnosno u zemljama s najsnažnijim gospodarstvima i s niskom stopom nezaposlenosti', kaže Domen Zadravec, analitičar u A.T.Kearneyju.

'Razlike između država istočne Europe i drugih europskih država još uvijek ostaju znatne. U Europi je prihod po klijentu tri puta veći, po zaposleniku dva puta veći, a dobit po klijentu dvostruko veća nego u Hrvatskoj. Stanje banaka u istočnoj Europi se u proteklim godinama poboljšalo, ali zbog porasta vrijednosti švicarskog franka u odnosu na euro u proteklom razdoblju banke se moraju boriti s novim problemima u kreditnim portfeljima', pojašnjava Zadravec.

I u istočnoj Europi razlike između država su velike. Na jednoj strani su Poljska i države srednje Europe, čije banke posluje s profitom, dok su na drugoj strani banke jugoistočne Europe i Turske, koje imaju puno slabije poslovne rezultate.

Banke moraju izvesti četiri ključne promjene

Na temelju brzine gospodarskog oporavka i financijske snage pojedinih banaka, možemo očekivati spor oporavak europskih banaka 2015. i 2016, s obzirom da bi razina rezervacija trebala postupno padati. Zbog sporog rasta prodaje i investicija u nove poslovne modele bankovni sektor ostaje ispod razine profitabilnosti dosegnute u vremenu prije nastanka krize.

S obzirom na navedeno, kako se banke mogu pripremiti na nove izazove? Bankovni radar 2015. navodi četiri ključne aktivnosti: preoblikovanje bankovnog modela za digitalno doba, potragu za novim izvorima prihoda, promišljanje o vlastitom modelu poslovanja i promišljanje o mogućnostima spajanja i akvizicija.