U eurozoni aktivnosti su u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca smanjene 0,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada su poskočile 12,4 posto, također najsnažnije otkada je europski statistički ured počeo objavljivati podatke.

Gospodarstvo se u trećem tromjesečju oporavilo zahvaljujući ublažavanju protupandemijskih mjera, ali novi val zaraze prisilio je vlade u listopadu da ponovo uvedu mjere kako bi suzbile širenje virusa. Dodatnu je zabrinutost izazvala i pojava novog soja.

Eurostat je raspolagao podacima 11 zemalja-članica, koji pokazuju da je u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca najsnažnije palo gospodarstvo Austrije, za 4,3 posto.

Slijede Italija s padom aktivnosti za dva posto, te Francuska gdje su smanjene 1,3 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najsnažnije je pak porastao BDP Litve, za 1,2 posto, te Latvije, za 1,1 posto. Njemačko je gospodarstvo gotovo stagniralo. Podaci za Hrvatsku nisu bili dostupni.

Na godišnjoj razini BDP Europske unije pao je u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca 4,8 posto, nakon 4,2-postotnog smanjenja u prethodnom tromjesečju, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima Eurostata.

U eurozoni smanjen je 5,1 posto, nakon 4,3-postotnog pada u razdoblju od srpnja do rujna, pokazuju preliminarne procjene europskog statističkog ureda.

Sve su zemlje EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao bilježile pad aktivnosti na godišnjoj razini, pokazuje izvješće.

Najveći je bio u Španjolskoj, gdje su potonule 9,1 posto, gotovo kao i u prethodnom tromjesečju. Slijedi Austrija s padom aktivnosti od 7,8 posto, znatno dubljim nego u prethodna tri mjeseca kada su smanjene 4,2 posto.

Najblaži pad aktivnosti bilježile su Litva i Latvija, za 1,3 odnosno 1,7 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.