Trgovinski sporazum Europske unije i Kanade, CETA (Comprehensive Economic and Trade Agreement), trebao bi biti potpisan ove jeseni te je izgledno da neće propasti kao famozni TTIP – trgovinski sporazum između SAD-a i EU-a.

Pregovori o sveobuhvatnom ekonomskom i trgovinskom sporazumu Europske unije i Kanade završili su u kolovozu 2014., a sada se u Bruxellesu priprema proces potpisivanja i ratificiranja ovog sporazuma koji će trebati odobriti ne samo briselske institucije, nego i nacionalni parlamenti država članica.

Prema postignutom dogovoru, CETA bi, između ostaloga, trebala ukinuti 98 posto carinskih tarifa između EU-a i Kanade, a najkontroverzniji je dio sporazuma onaj koji se tiče posebnih sudova na kojima investitori mogu tužiti države ako smatraju da su prekršena njihova prava koja garantira CETA. Hrvatsko-kanadska trgovina je skromna: u prvih pola godine u Kanadu smo izvezli roba u vrijednosti od 121 milijun kuna, a istovremeno smo uvezli robu vrijednu 45 milijuna kuna.

Ovog ljeta EK je službeno objavio da predlaže potpisivanje i zaključivanje CETA-e, koji predsjednik EK Jean-Claude Juncker opisuje kao 'najbolji i najprogresivniji sporazum koji treba što prije stupiti na snagu', o čemu je tportal već ranije pisao.

Ekonomist Ljubo Jurčić pojasnio je za tportal kako je CETA benignija verzija TTIP-a zbog nekoliko razloga.

'Ovim sporazumom se ne dira u ovlasti zemalja Europske unije. Svaka zemlja zadržava suverenitet nad standardima i ovlastima u zaštiti potrošača, zdravlja i kvalitete. Na prvi pogled se to tako promovira, ali tako se promovirao i TTIP', rekao je.

Na kraju se ispostavilo da bi nakon donošenja TTIP-a države 'nestale' te bi sve nadležnosti bile prebačene na korporacije. 'CETA je ipak neki pomak u odnosu na TTIP', zaključio je Jurčić.

S Jurčićem, ali i Oreškovićevom tehničkom vladom, ne slažu se u Zelenoj akciji. Obrušili su se na Oreškovića te napomenuli kako se donošenjem CETA-e otvara prostor za sudsko gonjenje Hrvatske na sudovima izvan EU-a.

'O 'sveobuhvatnosti' ovog sporazuma dovoljno govori uvođenje paralelnih sudskih instanci (tzv. ICS mehanizma) koje će biti zadužene za rješavanje sporova između država i velikih korporacija i to u obliku arbitražnog suda koji ne primjenjuje pravni poredak ni RH ni EU-a. Sklapanjem tog sporazuma korporacije će moći tužiti Hrvatsku ako procijene da je suverena odluka predstavnika građana negativno utjecala na poslovanje tih korporacija', priopćili su iz Zelene akcije te dodali:

'O mogućim posljedicama takvog sporazuma ovih dana svjedočimo u postupku talijanske banke Unicredit koji je pokrenula pred arbitražnim sudom u Washingtonu zbog suverene odluke Sabora o rješavanju problema duga u francima koji je mnoge naše građane držao u dužničkom ropstvu.'

Za one željne istraživanja tekst sporazuma CETA, koji ima 1598 stranica, moguće je pročitati ovdje.