NAKON POVIJESNOG 'NE'

Evo zašto Grčku neće izbaciti iz eurozone

06.07.2015 u 23:15

Bionic
Reading

Nakon povijesnog grčkog 'ne' štednji izrečenog na referendumu izlazak Grčke iz eurozone čini se neizbježan. Ali kada se sagledaju sve posljedice takvog scenarija, i dalje je vjerojatniji politički kompromis koji će uključivati i otpis dijela duga

Jedno je sigurno, iako je odbacila prijedlog kreditora, Grčka ne pristaje na dobrovoljan izlazak iz eurozone. U igri mačke i miša s Europskom unijom grčki čelnici uzdaju se u to da ne postoji mehanizam za izbacivanje neke članice iz eurozone te vjeruju da će im Europska središnja banka morati na neki način pomoći u održavanju likvidnosti financijskog sustava dok se ne postigne politički dogovor. Također, uvjereni su da će europski čelnici procijeniti da bi izbacivanje Grčke iz zone eura objema stranama donijelo znatno više štete nego koristi.

S druge strane, neraspoloženje pojedinih članica eurozone zbog postupaka grčkog vodstva sve više raste i nije isključeno da zagovornici izbacivanja Grčke iz eurozone na kraju pobijede. Premda to nije pravno regulirano, Europa lako može prisiliti Grčku na izlazak iz eurozone. Dovoljno je da Europska središnja banka 20. srpnja zaustavi program održavanja likvidnosti (program ELA).

U tom slučaju Grčka bi zbog kolapsa bankarskog sustava morala nacionalizirati banke i hitno kreirati zamjensku valutu za obavljanje platnog prometa. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je postupak uvođenja nove valute izuzetno zahtjevan proces. Bloomberg piše da bi postupak prelaska na drahmu bio rizičan budući da Grčka nema administrativnih kapaciteta za brzi prelazak na novu valutu. Samo za kvalitetne pripreme uvođenja nove valute potrebno je minimalno šest mjeseci.

Naime to podrazumijeva tiskanje dovoljne količine novčanica i osiguranje efikasne distribucije. Također, potrebno je riješiti pitanje devizne štednje i zamjenskog tečaja.

U slučaju Grčke stručnjaci smatraju da bi uvođenje drahme bila samo administrativna mjera, a u realnom životu i dalje bi dominirao euro. Zbog ogromnih neravnoteža koje pritišću grčko gospodarstvo, drahma bi brzo doživjela snažnu devalvaciju, a devizna štednja bi vjerojatno bila zamrznuta zbog ogromnog pritiska na banke.


Jedno je sigurno, iako je odbacila prijedlog kreditora, Grčka nepristaje na dobrovoljan izlazak iz eurozone. U igri mačke i miša sEuropskom unijom grčki čelnici uzdaju se u to da ne postoji mehanizam zaizbacivanje neke članice iz eurozone te vjeruju da će im Europskasredišnja banka morati na neki način pomoći u održavanju likvidnostifinancijskog sustava dok se ne postigne politički dogovor. Također,uvjereni su da će europski čelnici procijeniti da bi izbacivanje Grčkeiz zone eura objema stranama donijelo znatno više štete nego koristi.

S druge strane, neraspoloženje pojedinih članica eurozone zbog postupakagrčkog vodstva sve više raste i nije isključeno da zagovorniciizbacivanja Grčke iz eurozone na kraju pobijede. Premda to nije pravnoregulirano, Europa lako može prisiliti Grčku na izlazak iz eurozone.Dovoljno je da Europska središnja banka 20. srpnja zaustavi programodržavanja likvidnosti (program ELA).

U tom slučaju Grčka bi zbog kolapsa bankarskog sustava moralanacionalizirati banke i hitno kreirati zamjensku valutu za obavljanjeplatnog prometa. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je postupak uvođenjanove valute izuzetno zahtjevan proces. Bloomberg piše da bi postupakprelaska na drahmu bio rizičan budući da Grčka nema administrativnihkapaciteta za brzi prelazak na novu valutu. Samo za kvalitetne pripremeuvođenja nove valute potrebno je minimalno šest mjeseci.

Naime to podrazumijeva tiskanje dovoljne količine novčanica i osiguranjeefikasne distribucije. Također, potrebno je riješiti pitanje devizneštednje i zamjenskog tečaja.

U slučaju Grčke stručnjaci smatraju da bi uvođenje drahme bila samoadministrativna mjera, a u realnom životu i dalje bi dominirao euro.Zbog ogromnih neravnoteža koje pritišću grčko gospodarstvo, drahma bibrzo doživjela snažnu devalvaciju, a devizna štednja bi vjerojatno bilazamrznuta zbog ogromnog pritiska na banke

Šonje: Pouka je da se teško i dugo izlazi iz zamke prezaduženosti

Ekonomski analitičar Velimir Šonje smatra da ishod referenduma neće imati neki bitan utjecaj na razvoj događaja, jer je referendum od samog početka postavljen krivo. Po njemu Grčka u osnovi ima samo dvije čiste opcije: dogovoriti se s članicama EU-a kreditorima ili uvesti vlastitu valutu uz moratorij na otplatu dugova. 'Grci traže da dogovor s EU kreditorima uključi otpis dugova na što članice EU-a ne mogu pristati iz dva razloga. Prvo, moraju pitati svoje birače kao što Atena pita svoje. Drugo, otpis duga uvijek se daje u zamjenu za nešto, za neki program prilagodbe, koji Grci ne žele potpisati iako je ovaj koji je bio na stolu pretprošli vikend benigan. Pregovori se sada nastavljaju. Ne zaboravimo da ovo u Grčkoj traje već pet godina', rekao je Šonje za Energypress.net. 'Pouka je da se teško i dugo izlazi iz zamke prezaduženosti. Naši su nas političari doveli do njenog ruba, ali vjerujem da nas neće gurnuti preko ruba iz dva razloga. Prvo, EU se oporavlja, Hrvatska se oporavlja, proračun će se bolje puniti i to je prilika za smanjenje deficita. Drugo, EU će nas, tj. sljedeću vladu, snažno pritisnuti da uredimo državne financije, osobito nakon ovog u Grčkoj', zaključio je.