Enologinji Feravina Ivani Nemet najdraži je posao njega pjenušca u podrumu tvrtke na križanju Ferićeve ulice i Brkićevog armana u Feričancima. U ukopanom bačvasto svođenom podrumu svakodnevno se susreće s tim bocama vina, nadgledajući kako se oko dva mjeseca u njima talože razne čestice.

Boce svakodnevno treba pojedinačno grlom okrenutim prema dolje protresti i talog pokrenuti okretanjem oko njene osovine. Sitnije i krupnije čestice taloga ravnomjerno se nakupljaju sve dok se vino ne razbistri, a tada se grlo hladi i vadi ledeni čep taloga. Zatim se nastavlja klasični francuski postupak kojim od sorte chardonay Nemet dobiva osvježavajući pjenušavi proizvod novouređenog podruma na početku buduće vinske ceste u feričanačkom vinogorju na obroncima Krndije.

'Ljubitelji vina sigurno u njemu osjećaju naš trud i znanje, jer svaku bocu nebrojeno puta provjeravamo', kaže Nemet, s dviju strana okružena nizom 200-litarskih hrastovih barique bačvi za odležavanje crvenih vina. Međutim, u njima je najzastupljenija frankovka, tradicionalna slavonska sorta po kojoj Feričanci namjeravaju postati poznati.

Sve je novo, od tih bačvi do namještaja i stropnih greda u kušaonici, također u prizemlju. Jednokatna zgrada sagrađena na prijelazu 18. i 19. stoljeća usred nekadašnjeg samostalnog gospodarstva plemenitaške obitelji Mihajlović, obnovljena je tek nedavno, pa ni pjeskareni cigleni podrumski pod još nije sklizak.

Jadranka Bilandžić, voditeljica enološkog programa Feravina, kaže da je obnova zgrade prva faza projekta, koji predviđa restoran na katu te spavaonice i zabavne sadržaje u pozadini objekta uz Brkićev arman.

Taj je poljski put početak buduće vinske ceste koja kroz vinograde vodi prema položaju Goveđa glava, gdje je nekadašnja vincilirska kuća, boravište čuvara vinograda, uređena u restoran s terasom i s pogledom na ravnicu prema Dravi i Mađarskoj.

Onamo odlazi i Tihomir Kolembus čiji se vinograd nalazi dva brda istočno od Goveđe glave, gdje ovaj vinar na 3,8 hektara uzgaja crne sorte, uz frankovku još zweigelt, pinot crni, cabernet sauvignon, merlot, templar i graševinu. Kada je vidio da Feravino posljednjih godina sve više ulaže u vinogradarstvo feričanačkog kraja, odlučio je da neće ostati samo na sirovini.

'Počnu li ljudi češće dolaziti u naš kraj radi vina želim im ponuditi vino koje sam samostalno napravio u vlastitom podrumu', tvrdi Kolembus, na čijim bocama frankovke još uvijek piše 'poklon', pa radi njegova vina treba doći u posjet.

Agronomka Jenette-Marija Šimić kaže da nije slučajno što u Feričancima prevladava frankovka, jer otkako je prije stotinjak godina dospjela na ovo područje doseljavanjem ljudi iz zapadnih dijelova Austrougarske, agroklimatološki uvjeti pokazali su se vrlo prikladnima. Osim toga, frankovka još nije dovoljno poznata domaćem tržištu, pa se Feravino specijaliziralo i na svojih 155 hektara vinograda uzgaja pretežno ovu sortu, uz zweigelt, syrah, cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot i pinot crni te od bijelih pinot bijeli, rajnski rizling i chardonay, od čega proizvode 900 tisuća litara vina godišnje.

Ostali registrani vinari također inzistiraju na frankovki, koja ovdje daje lagano pitko crveno vino, a postupkom za bijela vina može se dobiti rose. Tako radi Josip Kotromanović, koji uzgaja 1,5 hektar isključivo frankovke. Od registriranih vinara u Feričancima su još Krunoslav Jurić i Zvonko Katavić, na čijim posjedima opet dolazi, naravno, frankovka.

Ovi vinari planiraju udružiti svoju ponudu s Feravinom u vinsku cestu na kojoj postoje još neki zanimljivi detalji. U to vjeruju načelnik i donačelnik općine, Antun Glavaš i Mirko Jurčević, koji su izradili elaborat i Osječko-baranjskoj županiji predložili proglašenje vinsko-turističke ceste. Jurčević je elaborat od stotinjak stranica otisnuo u nekoliko desetaka primjeraka i dijeli ga novinarima i turističkim agentima koji dolaze u Feričance, poput grupe koja ih je u četvrtak posjetila u organizaciji Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.

Jurčević kaže da će se vinska cesta protezati oko 10 kilometara od središta sela kroz obronke Krndije i sela Gazije i Valenovac te natrag do Feričanaca. Put je privlačan biciklistima i planinarima, ne samo zbog slobodnog kušanja vina nego i prolaska kroz prirodne šume i proučavanja prirodnih i povijesno-kulturnih detalja. Kroz Gazije prema Valenovcu protječe potok na kojem se još drži jedna vodenica, čist je i pogodan za umivanje. Slijedi pravoslavna crkva s ugodnom hladovinom za odmor pod krošnjom lipe čije deblo može obuhvatiti tek osmero odraslih.

Na tom makadamu moguće je prirediti vožnju kočijom s dva hrvatska posavca, Mićom i Doratom, da bi obilazak vinara podsjetio na nekadašnji način života ljudi ovog dijela pribrdske Slavonije. Originalnog suvenira još nema, ali primjerci izrađeni početkom prošlog stoljeća izloženi su u Zavičajnom muzeju u Našicama. To je keramičko posuđe feričanačkih lončara proizvedeno u nekadašnjih dvadesetak radionica od kojih je svaka prije stotinu godina proizvodila po pet tisuća komada posuđa. Rastjerao ih je 2. svjetski rat, ali u vinskoj priči sada trebaju replike njihovih proizvoda - vrenjača, glinenih posuda za vrenje mošta i bukara za ispijanje vina.

'Vinari bi u takvom posuđu mogli točiti vino za kušanje', razmišlja Jurčević.

Spoj povijesti i vina do tada treba obogatiti i Feravino obnovom kurije Mihajlović, obitelji plemića koji su sagradili dvije najvažnije gospodarsko-povijesne zgrade u Feričancima – spomenutog obnovljenog podruma i tog dvorca – obje danas u vlasništvu  Feravina, koje je dio koncerna Nexe, u vlasništvu našičkog kapitaliste Ivana Ergovića

Jednokatni kasnobarokno-klasicistički dvorac sagradio je 1796. godine Karlo Mihajlović, unuk prvog vlasnika Dimitrija, koji je feričanački posjed otkupio od našičke obitelji Pejačević. Karlo se kasnije vjenčao s groficom Antonijom Pejačević, pa su u kuriji zajedno živjeli upravljajući posjedom i ostavili dom koji je danas sasvim zapušten, u centru sela, na cesti od Osijeka prema Virovitici. Obnova tog dvorca zaokružila bi put po budućoj vinskoj cesti.