Britanski list navodi da ekonomisti Instituta za međunarodne financije (IIF), Elina Ribakova i Benjamin Hilgenstock, ispravno ukazuju da skok vrijednosti rublja nikoga ne bi trebao iznenaditi. Uvoz je znatno opao, kamatne stope su udvostručene, uvedena je oštra kontrola kapitala, a Rusija prodajom nafte i plina nastavlja akumulirati prihode iz inozemstva.

Ruski prihodi od nafte i plina su 'apsolutno monstruozni', navodi FT prenosi N1, pozivajući se na procjenu IIF-a da je Rusija u ožujku zarađivala više od milijardu dolara dnevno, što će joj, ako ne bude promjene u prodaji tih energenata, pomoći da nadoknadi dio deviznih rezervi središnje banke, zamrznutih od Zapada.

Iako su operacije ruske središnje banke u vezi s deviznim rezervama ograničene zbog sankcija, Rusija bi zbog visokog suficita trebala biti u stanju povratiti 'izgubljene rezerve' u relativno kratkom vremenskom periodu, prenosi list navode IIF-a.

Djeluje da se i ruski bankarski sektor stabilizirao, nakon što su građani podigli veliku količinu novca s računa u prvim danima nakon ruskog napada na Ukrajinu, navodi se.

IIF zaključuje da će Zapad, ako želi zadržati pritisak na Rusiju, a osobito ako ga želi pojačati, morati stalno proširivati sanckije, na primjer izbacivanjem više ruskih banaka iz međunarodnog sistema plaćanja SWIFT, navodi londonski dnevnik.

Sljedeći veliki korak, međutim, bio bi embargo na izvoz nafte i plina, koji stručnjaci IIF-a procjenjuju kao moguć, dodaje list.

Analitičari Financial Timesa vjeruju da su vjerojatni sljedeći koraci daljnje pooštravanje sankcija ruskom financijskom sektoru, uz potencijalno isključenje dodatnih ruskih institucija iz sistema SWIFT.

Oni navode i da je sve manje vjerojatno da će se protivljenje embargu na uvoz ruskih energenata, koje je i dalje prilično veliko u mnogim europskim zemljama, moći održati duži vremenski period ako se pojave novi dokazi o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini.