Indeks koji mjeri očekivanja stručnjaka na financijskim tržištima za hrvatsko gospodarstvo u idućih šest mjeseci poskočio je u svibnju za 11,9 bodova u odnosu na prošli mjesec, na 58,3 boda. To je njegova najviša razina u nešto više od pet godina, pokazuju podaci ZEW-a i Erstea.

Uz Hrvatsku istraživanje obuhvaća još Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Tursku.

Hrvatska je uz Slovačku i Poljsku jedina zemlja u regiji koja je u svibnju bilježila poboljšana ekonomska očekivanja. Pritom je indeks koji mjeri očekivanja za slovačko gospodarstvo porastao za 5,9 bodova, a približno isti rast, za 5,3 boda, zabilježio je i indeks za Poljsku.

Najviše su pak pogoršana očekivanja za rumunjsko i mađarsko gospodarstvo, iskazana u padu odgovarajućih indeksa za 14,0 odnosno 11,0 bodova.

Očekivanja za cijelu regiju srednje i istočne Europe ostala su pak više-manje nepromijenjena u odnosu na travanj, uz pad indeksa za 0,7 bodova, na 47,5 bodova.

Stručnjaci na financijskim tržištima bolje ocjenjuju i aktualno stanje u hrvatskom gospodarstvu, što je rezultiralo rastom odgovarajućeg indeksa za 7,2 boda, na minus 49,9 bodova. Negativna vrijednost znači da i dalje prevladavaju negativne ocjene.

Najviše su poboljšane ocjene stanja u rumunjskom gospodarstvu, čiji je indeks poskočio 26,2 boda. Značajno su poboljšanje zabilježile i Slovačka i Poljska, čiji su indeks poskočili 24,0 odnosno 22,7 bodova. Pogoršana je samo ocjena stanja u mađarskom gospodarstvu, za 6,2 boda.

Stručnjaci znatno bolje ocjenjuju i stanje u gospodarstvu regije srednje i istočne Europe u cjelini, pa je odgovarajući indeks porastao za 24,2 boda, na 9,4 boda.