Proizvodnja novih vlakova sufinancira se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.- 2020. u 85-postotnom iznosu, pri čemu ukupna procijenjena vrijednost projekta doseže 1,29 milijardi kuna, a na europsko sufinanciranje otpada 880,3 milijuna kuna.

Tim projektom HŽPP nastavlja modernizirati vozni park s 11 elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski i 10 elektromotornih vlakova za regionalni prijevoz.

Končar-Električna vozila i HŽPP ugovor o kupoprodaji 21 elektromotornog vlaka potpisali su 17. studenoga 2020. godine. Krajnji rok za isporuku svih vlakova je prosinac 2023., dok bi prvi vlak za gradsko-prigradski prijevoz trebao biti pušten u promet u prosincu ove godine.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da hrvatska industrija ima velike benefite od toga što Končar europskim sredstvima proizvodi vlakove za HŽPP. Izvijestio je da bi do kraja ovog tjedna za HŽPP trebao biti gotov novi vlak za regionalni prijevoz, 40. po redu, iz programa koji financira Eurofima, a uz podršku Vlade.

Također, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) planira se nabavka dva prototipa baterijskih vlakova, vrijednosti 100 milijuna kuna, a ubrzo bi trebali biti i raspisani natječaji za nabavku 20 novih tramvaja za Zagreb i njih deset za Osijek, što je također prilika za hrvatske proizvođače, rekao je Butković.

Izvijestio je i da bi sredinom srpnja trebale biti otvorene obnovljene dionice pruga Zaprešić-Zabok i Savski Marof-Zagreb, u što je uloženo više od 100 milijuna eura, a do kraja godine bi trebala biti gotova i dionica Vinkovci-Vukovar.

Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić poručio je da je glavni cilj te tvrtke obnova voznog parka i podizanje kvalitete prijevoza, istaknuvši da bi u 2024. HŽPP u svojoj floti trebao imati gotovo 70 novih vlakova, čime bi se obnovilo više od 50 posto flote.

Nabava novih vlakova, izjavio je Ukić, poboljšat će lokalnu i regionalnu povezanost i mobilnost, dovesti do nižih operativnih troškova, a putnicima će se osigurati veća udobnost, veći kapacitet vlakova i pouzdaniji prijevoz.

Predsjednik Uprave Končar - Električnih vozila Josip Ninić zahvalio je HŽPP-u, kao najvećem kupcu, na partnerskom odnosu u realizaciji različitih složenih ugovora.

Prilikom realizacije ugovora za isporuku 21 vlaka i Končar je suočen sa značajnim porastima cijena materijala, energije i rada, a u partnerskom odnosu s HŽPP-om traži se rješenje za nastalu situaciju, rekao je Ninić.

I predsjednik Uprave Končar - Elektroindustrije Gordan Kolak je posvjedočio da je i invazijom Rusije na Ukrajinu došlo do značajnog porasta cijena sirovina, što je usložnilo proizvodnju. "U tom kontekstu, i na ovim projektima imamo značajnih izazova zbog toga što su cijene znatno narasle u odnosu na ono vrijeme kad su ugovorene", izjavio je Kolak.

Trend povećanja cijena je prisutan u cijeloj Europi i na svim tržištima na koje Končar izvozi, a s kupcima se pregovara i traže se rješenja koja bi išla u korist i njih i proizvođača, kazao je Kolak.

"Kašnjenja postoje, no molimo za strpljenje"

Butković i Ukić su odgovorili na pitanja novinara oko učestalih kašnjenja u željezničkom putničkom prijevozu, pri čemu su obojica apelirala za "malo strpljenja".

Ukić je rekao da je, s obzirom na brojne projekte obnove željezničke infrastrukture, izuzetno teško regulirati putnički promet, da se nastoji kvalitetu prijevoza održati na što je moguće višoj razini, no priznao je da postoje "kašnjenja koja nisu prihvatljiva".

"Kašnjenja su velika, ne vozimo se željeznicom na isti način kao autocestom, ali s ovakvim investicijama činimo sve da taj sektor dignemo na zadovoljavajuću razinu", izjavio je Butković, istaknuvši da će u slijedećih desetak godina najveći naglasak biti upravo na ulaganjima u modernizaciju željeznice, pri čemu se do 2030. planira uložiti oko 3,5 milijardi eura.

U kontekstu modernizacije pruga, ministar je apostrofirao i potrebu izmjena zakona o javnoj nabavi, jer projekte često usporavaju brojne žalbe. Primjer toga je i dionica Hrvatski Leskovac-Karlovac, projekt vrijedan više od 300 milijuna eura koji bi trebao započeti ove godine, pri čemu je na natječaje za izvođače pristiglo ukupno 11 žalbi.

"Ja kao ministar, niti itko od nas ne može utjecati na te žalbe, ali trebamo zakonodavno napraviti sve da zloupotrebu žalbi smanjimo na minimum", poručio je Butković.

Rekao je da se zbog nedostatka novca u isto vrijeme nije moglo ulagati i u autoceste i željeznice, a političku odluku da se najprije ulaže u autoceste, u koje je uloženo oko 5,5 milijardi eura, smatra dobrom.