Na konferenciji se govorilo o gospodarstvu, obrazovanju, kulturi i digitalnoj revoluciji s ciljem formuliranja preporuka za politike EU-a.

Članovi panela, nasumično odabrani da bi predstavili raznolikosti EU-a, bavili su se širokim rasponom tema, uključujući gospodarstvo, radna mjesta, socijalnu pravdu, obrazovanje, kulturu, mlade, sport i digitalnu transformaciju, kažu u Europskom parlamentu. Guy Verhofstadt, zastupnik u Europskom parlamentu, istaknuo je povijesnu važnost konferencije jer na njoj prvi put europska politika neće se razvijati za građane, nego će je razvijati građani.

'Takvo demokratsko iskustvo na transnacionalnoj, paneuropskoj razini nikad prije nije bilo organizirano', poručio je Verhofstadt.

Diplomirana politologinja Martina Zvonar iz Pisarovine kaže nam da je sudjelovala na panelu o gospodarstvu koji je počeo nakon plenarne sjednice te su sudionici konferencije uvedeni u teme o kojima su raspravljali.

'Bili smo okupljeni u grupe od četiri države, a bilo je dosta mladih ljudi fokusiranih na obrazovanje i radna mjesta. Dali smo svoju viziju o tome kako poboljšati obrazovni sustav. Stručnjaci su predstavljali svoje ideje o kojima smo raspravljali pa smo dobili zadatke o kojim temama bi se trebalo više pozabaviti kako bismo svi imali bolji život', kaže tportalu Zvonar.

'Naša tema bila je gospodarstvo, pa smo govorili o plaćama, o perspektivama mladih ljudi poslije završetka školovanja, kako im omogućiti da lakše nađu posao i steknu potrebne kvalifikacije. Stiglo se raspraviti puno tema i bilo je jako zanimljivo doznati s kojim se problemima suočavaju ljudi u drugim članicama EU-a. Sve u svemu, jako korisno i zanimljivo iskustvo koje će se nastaviti na online panelima kako bi se došlo do konkretnih preporuka', zaključila je Zvonar.

Drugi paneli europskih građana započet će s radom u nadolazećim vikendima. Panel usmjeren na demokraciju, vrijednosti, prava, vladavinu prava i sigurnost EU-a sastaje se od 24. do 26. rujna.

Dvadesetdvogodišnji student Fran Radačić iz Zagreba, koji je slučajno odabran za sudjelovanje na konferenciji, ocjenjuje da su rasprave bile prilično konstruktivne te da su odlazak u Strasbourg i prilika za razgovor u oči u oči s ljudima diljem EU-a urodili novim spoznajama i o specifičnostima Unije za koje inače ne bi znao.

'Istaknuli smo probleme koji su specifični za Hrvatsku, poput iseljavanja mladih ljudi nakon završetka školovanja. U Španjolskoj primjerice nema takvih problema, već ih muče neke druge stvari, naprimjer činjenica da tijekom školovanja mogu samo jedan strani jezik besplatno učiti u osnovnoj školi dok se za učenje drugog mora plaćati', kaže nam Radačić.

'Bili smo podijeljeni u manje grupe pa smo mogli izmjenjivati mišljenja i davati prijedloge za poboljšanje života. Jako puno se govorilo o gospodarstvu te smo kao jedan od zadataka trebali dati svoju viziju Europe 2050., kako poboljšati poljoprivredu, ekologiju, recikliranje i slično. Sve u svemu, jako pozitivno iskustvo', rekao je Radačić.

Sadržaj je nastao u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a u okviru kampanje Budućnost Europe.