U većini europskih zemalja propisana je minimalna plaća koja predstavlja donju granicu za poslodavce, ali postoje velike razlike u njezinoj visini od zemlje do zemlje ovisno o razvijenosti, životnom standardu, socijalnoj osjetljivosti...

Minimalne plaće obično se iskazuju u bruto iznosima pa tako hrvatski minimalac iznosi 415 eura i u rangu je poljskog i slovačkog, nešto viši je od češkog i latvijskog, upola manji od slovenskog i tek četvrtinu minimalaca koji primaju radnici u razvijenim europskim zemljama.

U prvoj su grupi, u koju ulazi i Hrvatska, zemlje s relativno niskim minimalnim plaćama do 500 eura. Na začelju skupine je Albanija s najmanjim minimalcem od samo 156 eura, a na gornjoj granici je Poljska s 417 eura. Među zemljama članicama EU-a najniži minimalac (214,75 eura) je u Bugarskoj. U zlatnoj sredini je pet zemalja, među kojima i susjedna Slovenija, s minimalcem između 500 i 1.000 eura. U trećoj skupini su bogate zemlje, u kojima primanja najslabije plaćenih radnika premašuju 1.000 eura. Među odlikašima prednjači Luksemburg u kojem je radnicima zagarantiran minimalac od 1.923 eura što je gotovo tri puta više od prosječne hrvatske plaće.

Apsolutni podaci preračunati u eure ipak ne daju pravu sliku o realnoj visini minimalne plaće budući da u europskim zemljama postoje značjene razlike u kupovnoj moći. Stoga objektivniji prikaz daje drugi grafikon, u kojem su te razlike uzete u obzir.

Primjenom pariteta kupovne moći raspon najmanje i najveće minimalne plaće smanjuje se s 1:9 na 1:4. Preračunavanjem eura u standard kupovne moći većina zemalja iz prve skupine, uključujući Hrvatsku, prelazi u drugu skupinu zemalja sa srednjim minimalnim plaćama.

Za neke zemlje mijenja se i položaj u poretku. Dok je Hrvatska na ljestvici koja uzima u obzir kupovnu moć i dalje dvanaesta od 28 zemalja u društvu sa Slovačkom, Mađarska i Turska znatno su bolje rangirane.

Treba naglasiti da ne postoji precizan način usporedbe minimalnih plaća. Paritet kupovne moći ispravlja razlike u prosječnim troškovima života između zemalja, ali ne uzima u obzir moguće varijacije u cijenama između gradova unutar iste zemlje ili neke druge faktore, poput broja djece u kućanstvima ili troškova školovanja.

Hrvatski minimalac samo 38 posto prosječne plaće

Zanimljivi su i podaci u trećem grafikonu koji pokazuju kolika je minimalna plaća u odnosu na prosječni bruto mjesečni dohodak. Iznos minimalnih plaća kreće se od 33 posto do 51 posto prosječne plaće, pri čemu se Hrvatska s 38 posto nalazi pri dnu ljestvice. Međutim, kada bi se uvažio zahtjev sindikata za povećanjem od 20 posto, minimalac bi dosegnuo 50 posto prosječene plaće čime bi se Hrvatska približila Sloveniji, koja prednjači na ovoj ljestvici.

Ono što najviše zabrinjava je to što u Hrvatskoj stalno raste broj ljudi koji primaju minimalnu plaću. Prema podacima Eurostata koji promatraju, gotovo svaki deseti zaposleni u Hrvatskoj zarađuje manje od 105 posto minimalne plaće dok je u usporedivim zemljama u pravilu taj udjel znano manji.

Tako, primjerice, u Rumunjskoj na minimalcu živi 4,4 posto zaposlenih, u Bugarskoj 3,4 posto, a u Češkoj tek 2,3 posto. Među zemljama EU-a s relativno visokim minimalcem prednjači Slovenija u kojoj čak 19,2 posto zaposlenih prima minimalnu plaću.

Kada se uzmu u obzir i promatrane zemlje izvan EU-a, na vrhu je Turska u kojoj gotovo 43 posto radnika živi na minimalcu.