Europski povjerenik za ekonomiju Paolo Gentiloni kazao je u razgovoru za subotnji Večernji list da novac koji EU daje za oporavak nije za krpanja nego za ulaganja.
Talijan Paolo Gentiloni u Europskoj komisiji Ursule von der Leyen vodi sektor ekonomije i stoji iza jedinstvenog Plana oporavka i otpornosti, mješavine bespovratnih sredstava i zajmova, teškog 750 milijardi eura, koji bi članicama Europske unije morao pomoći ne samo da prebrode krizu izazvanu koronavirusom već i da se pripreme za budućnost, navodi dnevnik.
Po tom planu za Hrvatsku je predviđeno deset milijardi eura, no o tome se još moraju dogovoriti sve države članice i Europski parlament.
vezane vijesti
-
![Analitičari RBA: Nema sumnje, koronakriza ostavit će gore posljedice na gospodarstvo od krize iz 2009.]()
Analitičari RBA: Nema sumnje, koronakriza ostavit će gore posljedice na gospodarstvo od krize iz 2009.
-
![Zorislav Antun Petrović: Korištenje novčanih sredstava iz EU fonda za oporavak bit će uvjetovano transferom prema zelenim tehnologijama]()
Zorislav Antun Petrović: Korištenje novčanih sredstava iz EU fonda za oporavak bit će uvjetovano transferom prema zelenim tehnologijama
-
![Gospodarstvo eurozone blago palu u lipnju, potražnja se oporavlja]()
Gospodarstvo eurozone blago palu u lipnju, potražnja se oporavlja
Gentiloni napominje da će proces ponovnog otvaranja u Europi biti završen do kraja lipnja te da će pokretanje turizma biti postupno, i to je jedan od razloga zbog kojeg su države poput Hrvatske, Portugala i Grčke iznimno podržane u planu za oporavak i otpornost, više nego Francuska, Španjolska i Italija.
Nema povratka na normalno i staro. Lockdown je bio potreban. Ekonomske su posljedice globalne jer živimo u globalnoj ekonomiji, a cilj svih mjera jest da se strašna kriza iskoristi kako bi se ojačala društva, kazao je Gentiloni.
Dodao je i da će hrvatsko predsjedanje biti zapamćeno kao vrijeme kada su se donosile odluke bez premca u povijesti EU, donosi Večernji list.
