“Sve projekcije već neko vrijeme se pogoršavaju, gospodarski izazovi su sve lošiji i lošiji”, kazao je Šošić na N1.

Govoreći o gospodarskim prilikama, Šošić navodi da je neizvjesnost velika.

“Recesije dolaze u puno boja, okusa i mirisa. Teško je reći jesmo li u recesiji dok ona traje, obično odbori odlučuju o tome kad je početak i kraj, šest mjeseci ili godinu dana nakon što ona završi. Obično se definira kao dva uzastopna tromjesečja smanjenja gospodarske aktivnosti”, pojasnio je Šošić, dodajući da to podrazumijeva pad u više djelatnosti.

Navodi da se u srpnju smanjila industrijska proizvodnja, kao i građevinska aktivnost, stagnirala je maloprodaja.

“Svi pokazatelji snažno usporavaju, čak i padaju, ali čekamo podatke za kolovoz i rujan. No, ono što smo vidjeli pokazuje veliko usporavanje gospodarske aktivnosti i može se reći da je vjerojatnost recesije 20 ili 30 posto, a možda i više od toga”, navodi Šošić.

Komentirao je i je li uvođenje eura u ovim prilikama dobar potez. “Mislim da je to u ovom trenutku definitivno štit.”

Savjeta HNB-a u utorak je objavio da bi se postupno mogle povećati rate kredita s promjenjivom kamatom. Šošić je detaljno pojasnio što građani mogu očekivati.

“Premda kamatne stope ne rastu, dio kredita, oni s promjenjivom stopom su vezani za EURIBOR koji je snažno porastao, za 3 postotna boda se povećana. Građani koji imaju kredite vezane za EURIBOR su već primijetili lagani rast kamatnih stopa, a to će se vjerojatno i nastaviti”, kazao je.

Dodaje da će to dijelom kočiti zakonska ograničenja visine kamatnih stopa. “Međutim, kako kamatne stope budu rasle, tako se dva puta godišnje resetiraju ta zakonska ograničenja i ona će se vjerojatno dizati pa će se postupno i njima podizati rate.”

“Kod ostalih, NRS je najzastupljenija kamatna stopa, to je trošak financiranja bankovnog sustava, kamatna stopa koju banke otplaćuju na depozite, ona će vjerojatno reagirati s određenom odgodom, nešto sporije i slabije. Ono što je nama važno je da građani budu svjesni tog rizika”, istaknuo je Šošić pa nastavio:

“Svaki postotni bod povećanja kamate povećava rate. To najviše ovisi o ročnosti – što je veća ročnost kredita, to je veći rast rata. Građani moraju biti svjesni tog rizika. Ono što građani mogu napraviti jest razgovarati s bankama.”

Komentirao je i tko je najugroženiji. “Oni s najdužim rokovima dospijeća – 15, 20 i više godina – oni su najranjiviji na rast kamatnih stopa.”

Što se tiče mehanizama zaštite, Šošić navodi da neke banke nude fiksne stope pod određenim uvjetima, a ako im to ne ponude, građani imaju i mogućnost prenošenja kredita u drugu banku.