Godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u rujnu je dosegnula 3,4 posto, procijenio je Eurostat.

To je njezina najviša razina od rujna 2008. godine.

U kolovozu su, prema istom mjesecu u pandemijskoj 2020. godini, potrošačke cijene bile više za tri posto u zemljama koje koriste euro, pokazuje najnovije izvješće. U rujnu prošle godine bile su pak 0,3 posto niže u usporedbi s istim mjesecom u pretpandemijskoj 2019. godini.

I u rujnu su, prema prvim procjenama Eurostata, najviše porasle cijene energenata, za 17,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te snažnije nego u kolovozu kada su uvećane 15,4 posto.

Svježa hrana poskupjela je za 2,6 posto, nešto blaže nego u kolovozu kad joj je cijena porasla za tri posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.

Usporio je i rast cijena industrijskih dobara, na 2,1 posto, s 2,6 posto u kolovozu, pokazuju prve procjene europskog statističkog ureda.

Cijene usluga porasle su 1,7 posto, snažnije nego u kolovozu kada su uvećane 1,1 posto.

Temeljna inflacija, koja isključuje promjenama podložne cijene energije i svježe hrane i čije kretanje prate u Europskoj središnjoj banci (ECB) pri donošenju odluka u monetarnoj politici, također je ubrzala u prošlom mjesecu, na 1,9 posto, s kolovoških 1,6 posto.

Rast potrošačkih cijena mjesecima ubrzava na godišnjoj razini, izazivajući sve veću zabrinutost u Europskoj uniji.

Veleprodajne cijene prirodnog plina već mjesecima rastu, a znatno je porasla i cijena električne energije, a posljedice osjećaju i potrošači u mnogim zemljama.

Zato će ministri EU-a, dužnosnici Europske komisije i Europski parlament sljedećeg tjedna razmotriti mjere kojima bi se riješio problem naglog rasta cijena.

Problem je uvršten i na dnevni red sastanka na vrhu čelnika zemalja članica EU-a koji će biti održan 21. i 22. listopada.

Cjelovito izvješće o inflaciji u EU i eurozoni Eurostat će objaviti 20. listopada.