Više od toga nije mogao reći zato što je ugovor trenutno predmet odobrenja regulatornih tijela, što je dodatna potvrda toga koliko je ovo preuzimanje velika stvar. Koliko je poznato, Google i Photomath sklopili su ugovor o kupnji još u svibnju 2022., a sada im tek preostaje čekati potvrdu regulacijskih tijela Europske unije do 28. ožujka.

Iz Googlea su povodom toga za Reuters izjavili da će im Photomathova tehnologija 'pomoći da korisnicima pruže bolje iskustvo u učenju matematike te u proširenju Googleove ponude mladim korisnicima za rješavanje domaćih zadaća'.

Osim što je višestruko nagrađivana, Photomath za rješavanje matematičkih zadataka nosi titulu jedne od najpopularnijih obrazovnih aplikacija u svijetu te danas broji gotovo 300 milijuna preuzimanja.

Zadatak može biti napisan ručno ili računalno, a Photomath koristi računalni vid i strojno učenje da bi prepoznao i trenutno riješio matematičke zadatke u rasponu od osnovnih aritmetičkih pa sve do složenijih zadataka diferencijalnog i integralnog računa. Osim rješenja, aplikacija nudi detaljne upute za svaki korak, objašnjavajući učenicima kako da riješe zadatak i savladaju matematičke koncepte.

Sve je krenulo – iz čiste nevolje

Nastala je 2014. godine kao proizvod tvrtke Microblink, čiji je osnivač također Sabol, da bi se dvije godine kasnije izdvojila u zasebnu tvrtku. Sve ostalo je povijest, rekli bismo. No odakle ideja i kako se cijela priča zakotrljala? 'Iz čiste nevolje', rekao je ranije Sabol. Naime dok je jedne večeri umoran pomagao sinu rješavati zadaću iz matematike, pomislio je: 'Ako smo napravili aplikaciju koja čita uplatnice (Microblink, op.a.), zašto ne bismo napravili neku koja čita i rješava matematičke zadatke?'

Bila je to tada tek samo ideja, no izvučena je iz naftalina 2014. godine, kad je Microsoft otvorio natječaj za aplikacije koje bi se ugrađivale u njihove telefone s operativnim sustavom Windows. Pogađate, Photomath je prošao na natječaju.

'Bio je to eksperiment koji je uspio', rekao je ranije Sabol, a kako je istaknuo, nije mu bilo važno da Photomath postane jednorog, već da naprave 'najbolji proizvod na svijetu koji će pomoći milijunima učenika u svladavanju matematike, ali i njihovim roditeljima i nastavnicima'. 'Gradi se budućnost učenja i edukacije, a mi smo jako dobro pozicionirani i igrat ćemo važnu ulogu u tom procesu', rekao je ranije Sabol tportalu te istaknuo da cijeli uspjeh pripisuje inženjerima i programerima u tvrtki. Photomath je oformio tim u Zagrebu, gdje radi gotovo 100 ljudi, te u Silicijskoj dolini, točnije u San Mateu u Kaliforniji, s desetak njih.

Devet godina nakon što je Photomath prošao na Microsoftovu natječaju i izdvojio se od Microblinka svjedočimo potencijalno najvećem exitu neke hrvatske tvrtke. Exit Cateia Gamesa, tvrtke koju je kupio ruski gejming div Playrix, te DefenseCodea, a preuzeo ga je izraelski WhiteSource, samo su neki od primjera, dok paralelno pratimo uspjeh Rimac Automobila i Infobipa, prvog hrvatskog jednoroga.

Sumina: 'Nekoliko exita hrvatskih tvrtki dokazuje da to nije slučajnost'

Kroz što trenutno prolaze Damir Sabol i Photomath, možda najbolje razumije Alan Sumina, osnivač Nanobita, hrvatskog gaming studija koji je švedski Stillfront 2020. kupio za vrtoglavih 148 milijuna dolara. Sumina za tportal kaže da je vijest o preuzimanju sjajna priča i fenomenalan uspjeh te da je uopće napraviti exit kao takav faza do koje dođe mali broj startupa.

'Kad se govori o uspješnim startupima, govori se o onima koji su napravili uspješan exit ili izašli na burzu, no malo njih dođe do toga. Kad Google razmatra da vas kupi, a kamoli da vas kupi, to je ogroman uspjeh, pogotovo jer je riječ o tvrtki koja dolazi iz Hrvatske, odakle je teško prodavati svoje produkte u svijetu.

Naime nismo toliko upoznati s američkom kulturom i tržištem, a koje je najveće i na kojem Photomath ima najviše korisnika. To je jako pozitivno za hrvatski ekosustav jer se ponovno dokazuje da nekoliko exita nije slučajnost, nego da očito postoji velika koncentracija talenata koji mogu napraviti svjetski uspješne proizvode', kaže Sumina za tportal.

Dodaje i da danas ne postoji ni geografska diskriminacija, a usto smatra da nam zasigurno pomaže to što smo dio Europske unije, Schengena, pa i eurozone, iz perspektive sigurnosti investiranja.

'No mislim da će dobri startupi i dobri produkti privući investicije gdje god bili, pogotovo jer su to top ljudi uglavnom okrenuti najkonkurentnijim i najvećim tržištima. Sve je to rezultat izuzetno kvalitetnih timova. Ova priča sigurno će puno značiti i hrvatskim startupima kao dokaz da se doista može uspjeti', rekao je Sumina za tportal.

Uspjeh Photomatha na američkom tržištu

Nije nikad bila tajna to da je Photomath orijentiran na američko tržište, na kojem su naposljetku ostvarivali najbolje rezultate i gdje imaju ured. Potvrdili su to i investitori. Prije dvije godine tvrtka je osigurala financijsku injekciju od 23 milijuna dolara iz serije B, pod vodstvom američkog fonda Menlo Ventures, a uz sudjelovanje GSV Venturesa, Learn Capitala, Cherubic Venturesa i Goodwater Capitala. Time je zatvoren ukupni ciklus od 40 milijuna dolara investicija u Photomath.

'Odmah smo bili impresionirani Damirom kao osnivačem još jedne uspješne tvrtke i njegovim opsežnim znanjem u području strojnog učenja i mobilnih tehnologija. Kad se suočio s nemogućnošću da svojim sinovima pomogne u domaćoj zadaći iz matematike, iskoristio je svoje iskustvo i stručnost da stvori Photomath i riješi problem', rekao je tada J.P. Sanday, partner u Menlo Venturesu.

Doveo je internet na ove prostore i utabao put mnogim IT entuzijastima

Damir Sabol je hrvatskoj javnosti najbolje poznat kao pionir koji je doveo internet na ove prostore; 1997. godine pokrenuo je Iskon i vodio ga desetak godina. U posao je ušao dignuvši 300.000 dolara težak kredit, za koji je osobno jamčio. Naposljetku je Iskon 2006. godine prodao Hrvatskom Telekomu za 13,2 milijuna eura.

Tada je utabao put mnogim IT entuzijastima koji su razmišljali o pokretanju svoje tvrtke. Nakon prodaje Iskona ponijela ga je zamisao o izgradnji elektroničke infrastrukture za slanje računa internetskim bankarstvom, čime bismo se zauvijek riješili papirnatih uplatnica. Racuni.hr bili su sjajna ideja, ali možda malo preuranjena.

Niz je nastavio Microblinkom, tvrtkom koja je razvila najbrži mobilni skener dokumenata na svijetu. Kupci su im banke i telekomunikacijske tvrtke, a njihov Blink ID koristio se za identifikaciju birača na američkim izborima. Razvili su i Photopay, softver koji očitava papirnate račune i omogućava plaćanje pametnim telefonom. Iz njega je niknuo Photomath te je prodajom potvrdio da je Hrvatska doista zauzela važno mjesto na globalnoj tehnološkoj mapi.

Reakcije ne jenjavaju

Reakcije i oduševljenje javnosti i IT zajednica ne jenjavaju ni danas. Posljednjih godina IT scena u Hrvatskoj je jako dinamična u smislu toga da ima puno prodaja i investicija, od kojih mnoge nikad ne dospiju u javnost, kaže nam Tajana Barančić iz tvrtke Astra poslovni inženjering.

'Prodaja Photomatha Googleu sigurno je bombastična vijest, a koliko je to big deal, svjedoči i činjenica da transakcija nije gotova dok je ne odobri Europska komisija. To je sigurno novi vjetar u leđa svim našim sadašnjim i budućim startupima jer daje novi val entuzijazma. Ipak, treba imati na umu to da je tim koji stoji iza Photomatha vrlo iskusan, s exitima iza sebe, te da se tvrtka neće preko noći prodati nekom tehnološkom gigantu.

Ovakve transakcije su jako dobre za Hrvatsku jer donose nova znanja i iskustva, procese i način rada ne samo u IT sektoru, već i u djelatnostima poslovne podrške. Tako mi u Astri danas, što je posljedica prodajnih transakcija, surađujemo s brojnim multinacionalkama, a to nas tjera da budemo bolji. Google kao najveći sigurno je izazov svima, stoga držim fige da transakcija bude finalizirana', prokomentirala je Barančić za tportal.

Vijest je obradovala i Hajdi Ćenan, predsjednicu CRO Startupa, prve krovne nacionalne startup udruge, te suosnivačicu startupa airt.

'Ta fenomenalna vijest za hrvatsku IT i startup scenu pokazuje i dokazuje još jednom da u Hrvatskoj imamo zaista nevjerojatne talente te da je iz Hrvatske moguće napraviti globalno relevantan proizvod, što može samo dati vjetar u leđa svima drugima. Nadalje, ovakvi exiti često rezultiraju kako novim pothvatima founder(ic)a, tako i pojavljivanjem još više angel investitor(ic)a koji su spremni ulagati svoj novac u razvoj novih inovativnih rješenja.

I ne samo novac, već – nekad čak puno vrjednije – vlastito znanje i iskustvo kojim su i došli do exita. Naravno, ovakvih vijesti možemo imati još više ako uspijemo poboljšati hrvatski startup ekosustav na način da olakšamo njihovo pokretanje i poslovanje u Hrvatskoj te potaknemo angel investiranje poreznim olakšicama, za što se zalažemo već neko vrijeme', istaknula je Ćenan.