Proliferacija oružja u Ukrajinu nije povezana samo s izdašnim paketima pomoći zapadnih zemalja, odnosno čestim sporim i kompliciranim natječajima za nabavu, kako to obično funkcionira, već i s obrtanjem kapitala te ulaganjem novca u novoosnovane tvrtke, fokusirane na obrambena rješenja koja su se pokazala uspješnima. Ovo tržište je sve veće, a u njemu su se našla i neka poznata lica
Ukrajinska je obrana posebno bila osjetljiva na zračne napade. No, s vremenom su se na nebu pojavili dronovi, ne samo etabliranih proizvođača vojne opreme, već i onih iz 'kućne radinosti', iz tamošnjih tvrtki koje su okupile entuzijaste s potrebnim znanjima i vještinama za stvaranje oruđa koje je pripomoglo obrani, ali i obavještavanju vojske i vlasti.
S ograničenim resursima te su se tvrtke suočile s brzim nedostatkom komponenti i potencijalnim prekidom proizvodnje u trenucima kad je ukrajinska vojska trpjela velike ljudske, ali i materijalne gubitke. No, situacija se nakon dvije i pol godine promijenila, pa su dronovi, ali i komunikacijska oprema postali glavno oružje u ukrajinskim protuofenzivama, ali i upadima na ruski teritorij.
Rizični kapital
To ne bi bilo moguće bez financiranja putem rizičnog kapitala kojeg tvrtke ili fondovi obično ulažu u startupove, odnosno novoosnovana poduzeća za koja smatraju da imaju visok potencijal rasta ili su ga već ostvarila. Fondovi ulažu kapital u ranoj fazi razvoja tih tvrtki nadajući se povratu kapitala ili pristupu vlasničkim udjelima. No kako su startupovi volatilni, takva se ulaganja u pravilu ne isplate.
No, s vojnom industrijom je drugačije. Agencija Dealbook procjenjuje kako u svijetu djeluje 370 tvrtki koje se bave vojnim i obavještajnim tehnologijama, koje su financirane rizičnim kapitalom. Njihova je ukupna vrijednost oko 161 milijardu dolara. Pitchbook piše kako je ove godine samo 16 tvrtki prikupilo 531 milijun dolara, što je za četvrtinu više po broju investicija te dvostruko više po njihovom iznosu nego lani. Procjene InVenturea govore kako bi samo industrija bespilotnih zračnih sustava mogla do 2030. godine narasti za još 10,57 milijardi dolara.
U posljednjih godinu dana sve je više ukrajinskih startupa koji se bave vojnom i komunikacijskom tehnologijom, ali i proizvodima dvojne namjene. Istovremeno razvija se i sve veći broj fondova rizičnog kapitala koji ulažu u takve kompanije. Neki od njih imaju vrlo zanimljivu pozadinu, a interesantno je to što su u vrlo kratkom vremenu uspjeli postići značajan priljev financijskih sredstava i akvizicije.
D3 Venture Capital
Svakako najprominentniji je D3 Venture Capital (punog naziva Dare to Defend Democracy, odnosno Usuđujemo se braniti demokraciju, op.a.). Riječ o ukrajinskom fondu rizičnog kapitala osnovanom u potkraj 2022. godine. Do srpnja sljedeće godine skupili su 19 milijuna dolara i uložili ih u 14 tvrtki, od kojih je osam ukrajinskih, a koje se mahom bave razvojem zračnih, ali i stacionarnih dronova te tehnologijama autonomnog kretanja i umjetne inteligencije.
Kako piše Odessa Journal, uobičajeni ulog fonda D3 u tvrtke je oko 125.000 dolara. U planu je bilo povećanje vrijednosti fonda na 30 milijuna dolara do srpnja ove godine, ali to nije ostvareno. Ipak, s obzirom na pozadinu iz koje se fond financira, nije ni čudo što imaju upite za financiranjem čak 400 tvrtki od kojih se 195 bavi proizvodnjom dronova.
Iza fonda stoji Eveline Buchatskiy, direktorica bostonskog akceleratora Techstars te jedna od partnerica u kijevskom inkubatoru Eastlabs. Ona je osnivačica mreže poslovnih anđela u Ukrajini, a ranije je bila direktorica medijske kompanije Ekonomika i high-tech startupa APCT, koji je 2006. godine osvojio natjecanje 'Silicon Valley Open Doors'. Prije toga je 10 godina radila na multimilijunskim projektima za plinsku kompaniju Praxair.
Drugi voditelj i partner u fondu D3 je Anton Verkhovodov, bivši strateg za inovacije u brojnim tvrtkama diljem srednje i istočne Europe. Partnerski odbor čini još i Elya Chiechienieva, jedna od vodećih poslovnih anđelica u Ukrajini, koja se već pet godina bavi fondovima rizičnog kapitala. Ona je i suosnivačica neprofitne organizacije UFTM koja se bavi promidžbom edukacije iz STEM područja.
'Potrebne su nam privatne inicijative za uvođenje novih tehnologija. Prisutnost vlade u obrambenoj industriji znači da postoji gomila birokracije i da su procesi spori', rekao je Verkhovodov za Defense One.
No, tko su glavni financijeri fonda? Najzvučnije ime je Erica Schmidta, bivšeg izvršnog direktora Googlea i člana američke Nacionalne sigurnosne komisije za umjetnu inteligenciju. Dio svog bogatstva, kojeg Time procjenjuje na više od 20 milijardi dolara, odlučio je investirati u desetak fondova rizičnog kapitala koji se bave financiranjem startupa iz vojne industrije.
Prema pisanju ukrajinskog Forbesa tijekom prošle godine u Ukrajini su se aktivirali i akceleratori tvrtki u vojnoj industriji Mits i Defense Builder te 'venture capital' fondovi Nezlamni i Green Flag Ventures.
Green Flag Ventures
Drugi fond koji izaziva pozornost ulagača je Green Flag Ventures. Njihove akvizicije trenutno čine četiri ukrajinske tvrtke koje se bave obavještajnim i komunikacijskim podacima te proizvodnjom dronova. Do kraja ove godine planiraju imati između pet i osam kompanija u koje će uložiti između 100.000 i 1,2 milijuna dolara, piše Ukraine Business News. Ukupna ulaganja bi trebala biti oko 20 milijuna dolara, piše Icebreaker, dodajući da je samo u rujnu, točno godinu i pol nakon osnivanja, fond pokrenuo tranšu ulaganja od 2,7 milijuna dolara.
Partneri u tom fondu su Justin Zeefe i Deborah Fairlamb, uz još troje financijskih partnera. Zeefe je 2015. godine bio jedan od osnivača Nisosa, platforme koja se bori protiv dezinformacija i online nasilja. Uz to, proveo je čitavo desetljeće u američkoj obavještajnoj zajednici, radeći na prikupljanju i zaštiti online podataka. Deborah Fairlamb je, pak, ulagačica s više od 20 godina iskustva u radu s investicijama i razvojem kompanija u tech sektoru.
Od drugih partnera, koji su mahom ljudi iz američke administracije i vojske, ističe se ime Enriquea Otija, pilota koji je 23 godine unutar američkih zračnih snaga služio kao časnik za kibernetičko ratovanje i kinesko vanjsko područje. Zapovijedao je eskadrilom obavještajne podrške u Koreji, bio je suosnivač Jedinice za obrambene inovacije u Silicijskoj dolini te zapovjednik tvornice softvera Kessel Run pod patronatom USAF-a. Uz sve navedeno, on je glavni tehnološki časnik Second Front Systemsa.
Scalewolf
U kontekstu rizičnih ulaganja u startupe u vojnoj industriji, zanimljiv je i litavski fond rizičnog kapitala Scalewolf. Trenutno brinu o šest tvrtki koje se mahom bave kibernetičkom sigurnošću. Većinski dio sredstava koje ulažu u startupe povukli su i od litavskog Ministarstva ekonomije i inovacija koje je za tvrtke u obrambenom i sigurnosnom sektoru izdvojilo financijski paket od 13,5 milijuna eura. Sami fond skupio je još milijun eura kapitala, piše na stranicama litavske B2B pravne tvrtke Walless.
U sklopu Scalewolfa se nalazi i predakcelerator za startupe koji tek počinju s poslovanjem i treba im financijski zamah. Na njihovim stranicama stoji kako je vrijednost rizičnog kapitala u Litvi tijekom 2022. godine bila 245 milijuna eura. Upravo u to vrijeme Scalewolf se okrenuo ulaganjima u kibernetičku sigurnost. Ove je godine samo Blackswan Space, tvrtka koja se bavi razvojem autonomnih satelita, dobila 760.000 eura u pre-seed rundi ulaganja, piše EU Startups.
Iza Scalewolfa stoji tim ulagača sa zanimljivom vojnom i političkom pozadinom. Među njima se ističe Edvinas Kerza, bivši doministar za nacionalnu obranu. On je ustanovio odjel za istraživanje i razvoj unutar Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost. Sudjelovao je i u stvaranju timova Europske unije za brzi kibernetički odgovor (CRRT).
'Nakon što je počeo rat u Ukrajini, mladi amateri koji sastavljaju nevjerojatne bespilotne letjelice u svojim dvorištima, novonastali obrambeni startupi i iskusne tvrtke na terenu udružili su se u potrazi za doprinosom obrani. Mnogi od njih upisuju se u naše predakceleratorske i akceleratorske programe kako bi unaprijedili svoje ambicije i ciljeve', rekao je Kerza za The Baltic Times Magazine, dodavši da su brojni ukrajinski startupi zainteresirani za njihove programe.
Njemu su se u financiraju startupova iz sfere kibernetičke sigurnosti pridružili Dave Harden, bivši operativni direktor i suosnivač AFWERX-a, poslovnog modela pristupa američkih zračnih snaga inovacijama te Van Espahbodi bivšeg korporativnog stratega američke i britanske administracije i trenutnog komercijalnog savjetnika Ministarstva obrane i NATO-a. Ostali su ulagači mahom litavski poduzetnici.
Twin Track
U kontekstu ulaganja u obrambene startupe dobro je spomenuti još dva fonda rizičnog kapitala. Prvi je londonski Twin Track, osnovan tek ljetos, ali s ozbiljnim ambicijama i kapacitetima za privlačenje startupa koji se bave deeptechom i tehnologijama dvojne upotrebe.
Iza njega stoji Nicola Sinclair. Ona je bila dio brojnih međunarodnih operacija u Kraljevskim zračnim snagama. Bila je i u stožeru NATO-a, surađujući na razmjeni informacija i složenom operativnom planiranju s multinacionalnim partnerima i međunarodnim saveznicima. Kasnije je osnovala Air Innovation Fund, fond s godišnjim kapitalom od 30 milijuna funti koji radi isključivo s startupima velikog potencijala, koji se bave tehnologijama dvostruke namjene, posebno u području energetike, računalstva i hipersoničnih letova. Ova je inicijativa bila u bliskoj suradnji s raznim dijelovima vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Ministarstva obrane SAD-a.
Njezini interesi proširuju se na izgradnju i upravljanje portfeljem rizičnog kapitala. Sinclair je, naime, članica Britanske asocijacije poslovnih anđela, organizacije Žene Europe u rizičnom kapitalu. Mreže investitora u obranu te je suosnivačica Quantum Investors Networka, koji je u drugom kvartalu ove godine zabilježio prihod od 70,5 milijuna dolara te bruto dobit od 29,3 milijuna dolara.
ffVC
Posljednji fond koji se značajnije bacio u financiranje tvrtki koje se bave vojnom tehnologijom je ffVC. Iako je fond osnovan 2008. godine, bavio se uglavnom ulaganjem u gaming-industriju.
No, u posljednje vrijeme su se okrenuli 'industrijama u razvoju, s jakim fokusom na financijske i osiguravajuće tehnologije, primijenjenu umjetnu inteligenciju, dronove i robotiku'.