Statistički podaci o osuđenim osobama za kaznena djela gospodarskog kriminala pokazuju da su hrvatski suci prilično blagi prema nesavjesnim poduzetnicima. Iako kazneni zakon za većinu djela iz područja gospodarskog kriminala predviđa dugotrajne zatvorske kazne, one su u praksi vrlo rijetke, a većina osuđenih prođe s uvjetnom ili novčanom kaznom
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2014. za kaznena djela protiv gospodarstva osuđeno je 817 osoba, od čega je većina zaradila zatvorske kazne. Međutim od 785 osuđenih na zatvor, samo 203 prijestupnika dobila su bezuvjetnu kaznu dok ih se 582 provuklo s uvjetnom. Pritom je većina bezuvjetno osuđenih kažnjena blagim zatvorskim kaznama (do godinu dana).
Najviše osuđenih bavilo se nedozvoljenom trgovinom koja obuhvaća različite oblike šverca odnosno trgovine robom čiji je promet zabranjen ili ograničen. Zakon za ovo kazneno djelo predviđa kaznu do godine dana zatvora, a od ukupno 244 osuđene osobe na bezuvjetnu zatvorsku kaznu, osuđeno ih je samo devet dok su ostali dobili uvjetne zatvorske (202) ili novčane kazne (25).
Među ozbiljnijim privrednim prijestupima za koje su predviđene kazne od šest mjeseci do osam godina zatvora najviše je osuđenih za prijevare i zlouporabu povjerenja. Za kazneno djelo prijevare, koje zakon opisuje kao 'lažno prikazivanje ili prikrivanje činjenica s ciljem da se pravnoj osobi pribavi protupravna imovinska korist', osuđeno je 206 osoba na zatvorske kazne, od čega nešto više od polovice uvjetno. Zatvorska kazna dulja od godine dana odrezana je četrdesetorici osuđenika, od čega 13-orici uvjetno. Najdulja zatvorska kazna za prijevaru (od pet do 10 godina) dosuđena je jednom osuđeniku, što je ujedno najviša prošlogodišnja presuda za gospodarski kriminal.
Za djela zlouporabe povjerenja osuđena je 171 osoba koja je povrijedila dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa. Većina presuda je uvjetna, a strože zatvorske kazne (iznad godinu dana) zaradilo je 47 prijestupnika. Za utaju poreza osuđene su 82 osobe, od čega većina na uvjetne kazne.
Zanimljivo je da su samo dva gospodarstvenika osuđena za primanje ili davanje mita i to na uvjetne zakonske kazne. Znatno više osuđenih je među državnim dužnosnicima, odnosno za kaznena djela protiv službene dužnosti. Za primanje ili davanje mita sudski su sankcionirana 334 državna dužnosnika, od čega na bezuvjetne zatvorske kazne dulje od godinu dana samo dvije osobe. Većina bezuvjetno osuđenih prošla je s minimalnom kaznom od jednog do tri mjeseca zatvora.
Za utaju poreza ili carine te izbjegavanje carinskog nadzora osuđeno je 157 osoba, pri čemu je bezuvjetnu zatvorsku kaznu zaradilo samo 15 prijestupnika.
Iznimno su rijetke sankcije za kaznena djela prouzročenja stečaja (tri slučaja), prijevare na subvencijama (tri slučaja) i nedozvoljene trgovine (jedan slučaj).
