Istraživanje o potrebi za dodatnim poslom provedeno je u lipnju kako bi se vidjelo jesu li zaposlenici spremni na honorarne poslove, traže li ih i koje su sve poslove spremni prihvatiti. Rezultati su pokazali kako bi čak 89 posto ispitanika bilo spremno raditi posao koji je ispod njihovih intelektualnih i profesionalnih mogućnosti ako bi bio dobro plaćen. Unatoč velikom interesu za dodatnom zaradom, ipak samo 12 posto ispitanika, uz redovni, ima i dodatni (honorarni) posao. U istraživanju je sudjelovalo 1.254 ispitanika, u najvećem postotku dobi od 25 do 34 godine te većinom s područja grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Značajan broj ispitanika, njih 43 posto, izjavio je da je nezadovoljno svojim prihodima, dok je samo šest posto zadovoljno, a čak četiri posto zaposlenih ispitanika ne dobiva plaću za svoj rad. Pokrivanje osnovnih životnih troškova za mnoge je zaposlenike najveća stavka prilikom raspolaganja prihodima. Naime, 35 posto ispitanika istaknulo je da su njihovi prihodi dovoljni za pokrivanje isključivo osnovnih životnih potreba kao što su stanovanje i hrana. Čak 20 posto ispitanika svojim prihodima ne uspijeva pokriti ni ove osnovne životne potrebe, a samo tri posto prihodima u potpunosti uspijeva zadovoljiti sve životne potrebe.

Kako se i pretpostavilo, glavna motivacija za pronalazak dodatnog posla je dodatna zarada (55 posto), zatim stjecanje novog iskustva (23 posto), učenje nečeg novog (18 posto) te zabava (četiri posto). Zaradu od dodatnog posla, više od polovice ispitanika (57 posto) potrošilo bi na pokrivanje dodatnih životnih potreba kao što su odjeća, obrazovanje, internet, telefoni i slično, dok bi čak 21 posto dodatnu zaradu koristilo za pokrivanje isključivo osnovnih životnih potreba. Također je zanimljiv podatak kako čak 70 posto ispitanika želi pronaći dodatni posao, ali im to ne uspijeva. S druge strane, 25 posto ispitanika koji razmišljaju o dodatnom poslu ne čine ništa konkretno po tom pitanju.

'Spremnost za rad na nekom od honorarnih poslova tijekom godišnjih odmora te spremnost na rad nakon radnog vremena pokazuju da je tržište rada oslabljeno i da ne pruža dovoljno mogućnosti za sve one koje žele raditi, što na stalnim, a što na honorarnim poslovima', ističe direktor portala Posao.hr Saša Jurković.

Slobodno vrijeme za rad na dodatnom poslu ispitanici bi u najvećem broju (41 posto) pronalazili u radnim danima nakon stalnog posla, a tjedno bi mogli izdvojiti od 11 do 20 sati (33 posto). Očekivana neto plaća za značajan broj ispitanika (33 posto) iznosila bi između 21 i 35 kuna po satu, a njih 28 posto ne bi prihvatilo plaću manju od 36-50 kuna po satu. Prema rezultatima istraživanja, najveći broj ispitanika – čak 76 posto - iskoristio bi i svoj godišnji odmor za pronalazak dodatnog posla.

Najzanimljivije djelatnosti u kojima bi ispitanici pronašli dodatni posao su informatika, neprofitne organizacije te turizam i ugostiteljstvo, dok su policija i zaštitarske usluge, graditeljstvo te moda i ljepota djelatnosti u kojima bi ispitanici najmanje voljeli potražiti dodatni posao.