Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena održana je konferencija 'Nevidljivo lice energetskog siromaštva – ženska perspektiva' na kojoj se raspravljalo o tome kako je energetska kriza posebice negativno utjecala na jednu određenu demografsku skupinu - žene. Konferenciju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u suradnji s portalom Zgradonačelnik.hr
Cijene energenata niz godina su u porastu. Ruska agresija na Ukrajinu dodatno je pridonijela energetskoj krizi, što je dovelo do najviše stope inflacije u posljednjih nekoliko desetljeća. Brojna se kućanstva diljem Europe bore s podmirivanjem sve većih troškova energije, a pokazuje se da aktualna kriza troškova života ima nerazmjeran učinak na određene demografske skupine, poglavito žene.
O energetskom siromaštvu u Hrvatskoj govorila je Miljenka Kuhar iz Društva za oblikovanje održivog razvoja i Centra za energetsko siromaštvo, a potom su o trenutnom stanju i prijedlozima rješenja za smanjenje energetskog siromaštva iz ženske perspektive na panelu razgovarali Romana Jerković (SDP/S&D), zastupnica u Europskom parlamentu, Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice te Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Eu-a u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
vezane vijesti
Prisutnima se uvodno obratila Violeta Staničić, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Iznijela je podatak da žene za isti rad primaju 13 posto manju plaću od muškaraca, dok su im mirovine za čak 30 posto niže. Istaknula je da se Europska unija suočava rastućim rizikom od energetskog siromaštva, a posebice su mu zbog nižih izložene žene. Europski parlament donio je rezoluciju kojom štiti žene koje žive u energetskom siromaštvu, te koji kućanstvima s niskom dohotkom, a posebno starijim ženama i samohranim majkama pokušava zajamčiti pristup cjenovno prihvatljivijim komunalijama.
Energetsko siromaštvo nastaje kada kućanstvo ne može osigurati minimalnu razinu potrošnje energije potrebne za zadovoljenje potreba i učinkovito sudjelovanje u društvu. Miljenka Kuhar tome dodaje i da ono ima eksplicitnu rodnu dimenziju s dokazano utječe na fizičko i mentalno zdravlje ljudi.
'Šest posto naših građana nema mogućnost održavanja doma toplim, više od 16 posto njih kasni s plaćanjem računa za energiju, a 12 posto naših građana ima visok udio rashoda za energente u odnosu na prihode', kazala je Kuharić, referirajući se na podatke iz Energetskog atlasa. Pritom čak 46,5 posto Hrvata ne može podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava u iznosu od 2750 kuna. Dodaje da su žene ovdje posebno pogođene jer su pored toga što imaju niža mjesečna primanja, zbog drugačije fiziologije osjetljivije na hladnoću te da se suočavaju s nerazmjernim udjelom neplaćenog rada. Poražavajući je podatak i da više od polovice stanovnika prima manje od 265 eura mjesečno (2000 kuna) te da više od 80 posto stanovnika grije samo pojedine prostorije u stanu ili kući.
Romana Jerković je naglasila kako rizik od energetskog siromaštva ima rastući trend, a kako u Hrvatskoj ne postoji sustav definiranja njegova praćenja, a još manje njegova suzbijanja. 'Generatore energetskog siromaštva moramo tražiti u svim politikama Hrvatske. Ako kažemo da je rizik građana od energetskog siromaštva veći od 20 posto, postotak raste na više od 30 posto kod osoba stariji od 65, a kad su žene u pitanju rizik je 35 posto, dok muškarci imaju rizik od 25 posto.', istaknula je Jerković, apeliravši na vladajuće da potporama moraju pomoći građanima, a da je položaj žena strukturni problem.
'Europski parlament donio je direktivu kojom bi trebala poboljšati rodna ravnoteža na direktorskim pozicijama u trgovačkim društvima, a to bi trebalo doprinijeti rodnoj ravnopravnosti', istaknula je.
Irena Šelendić je komentirala Program suzbijanja energetskog siromaštva Ministarstva graditeljstva koji je već u provedbi te uključuje implementaciju obnovljivih izvora energije u kućanstvima koja se smatraju energetski siromašnima. 'Mi smo dosad obradili 90 kuća, potrošeno je dva milijuna eura. U pitanju je energetska i konstruktivna obnova', istaknula je Šelendić. Kaže da je dosad problem bio što nismo imali dovoljno sredstava, ali situacija se promijenila. 'Sad imamo dovoljno sredstava i imamo određene rokove da potrošimo te novce', dodala je. Ističe kako sada velik problem predstavljaju izrazito visoke cijene. 'Mi smo sad dobili ponudu za obiteljsku kuću od 4500 eura po kvadratu', što je puno više čak i od europskog prosjeka. To nitko naravno nije prihvatio, ali takva je situacija na tržištu', kazala je. Dodaje i kako smo dosad imali na raspolaganju 4,5 milijardi eura za obnovu zgrada, a da sada tražimo još 600 milijuna eura, ali kako oni trebaju biti potrošeni do šestog mjeseca 2026.
Vlašić je naglasila kako je velik problem definicija energetskog stanovništva koja bi trebala bit u skladu s različitim sektorima koji se bave ovim problemom. 'S jedne strane nam nedostaje međusektorska analiza, a s druge strane vodič za građane koji su u riziku od siromaštva, koji bi im dao informacije sa svih aspekata, socijalnih, zdravstvenih i građevinskih', kazala je.
Sadržaj je dio projekta EU: solidarnost i oporavak koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.
