Koliko će, barem privremeno, profitirati financijski iscrpljeni korisnik stambenog kredita u francima, izračunali smo na primjeru kredita podignutog prije četiri godine u vrijednosti od 70.000 eura na rok od 20 godina, koji je po tadašnjem tečaju od četiri i pol kune za franak vrijedio oko 113.000 švicarskih franka.

Uz pretpostavku da se kamatna stopa, nakon rasta u proteklim godinama, vratila na početnu razinu od pet posto, mjesečna rata kredita iznosi 750 franaka. Preračunato po današnjem tečaju rata iznosi 4.965 kuna što je 1.590 kuna više u odnosu na početnu ratu koja je iznosila 3.375 kuna.

Nakon fiksiranja tečaja franka na 5,8 kuna, mjesečna rata će se smanjiti za 615 kuna te će iznositi 4.350 kuna.

Razlika od 615 kuna će se prebaciti u 'balon' u kojem će se kumulirati ostatak duga. Ako tečaj ostane na postojećoj razini, godišnje bi se dug povećao za oko 7.400 kuna na što bi se obračunavala kamata od maksimalno 3,95 posto.

U slučaju da švicarski franak padne ispod 5,8 kuna, dug će se smanjivati. U najsretnijem scenariju, ako tečaj franka padne toliko da se potraživanje banke svede na nulu, kredit bi se nastavio plaćati 'kao da ničega nije bilo' prije isteka roka od pet godina.

Iako je vlada zahtijevala i dodatno smanjenje kamatnih stopa, bankari su ostali suzdržani, ostavljajući to kao mogućnost koju će razmotriti. Niže kamatne stope dovele bi do osjetno većeg pada kreditnih rata. Tako bi se u našem slučaju, uz fiksiranje tečaja i smanjenje kamatne stope od 0,5 posto, rata smanjila za 798 kuna na 4.167 kuna, a uz rezanje kamatnih stopa od jedan posto (na razinu od četiri posto), rata bi se smanjila za 975 kuna iznosila bi 3.990 kuna što je još uvijek 615 kuna više od iznosa početne rate.

Predloženi aranžman s bankama građanima će ipak donijeti olakšanje, premda su na kraju dobili daleko manje od onoga što je Vlada obećavala u početku.