Okupljanje u Osijeku organizirala je lokalna stranka Biraj bolje i njezin predsjednik, ujedno gradski vijećnik Kristijan Šimić, kojem je takav prosjed dobro došao za podizanje političkog rejtinga i samopromociju. Čini se kako Šimića nisu impresionirali argumenti stručnjaka za uvođenje poreza na nekretnine.

Na stranicama tportala Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta, iscrpno je objasnila zbog čega Hrvatska, prema njezinu mišljenju, mora početi oporezivati nekretnine.

Među pobornicima poreza je i ekonomski analitičar Damir Novotny te je više puta javno podržao ministra financija Zdravka Marića, a svoje stavove je ponovio u priopćenju koje je u srijedu poslao medijima.

Na to ga je motivirao najavljeni prosvjed protiv poreza u petak u Rijeci. Novotny ističe kako porez na nekretnine osigurava stabilne i dugoročne izvore prihoda jedinicama lokalne samouprave, iz kojih se moraju financirati komunalni poslovi.

'Paradoksalno, najniže komunalne naknade imaju primorske jedinice lokalne samouprave, najbogatije nekretninama te s najslabije razvijenom komunalnom infrastrukturom. Vlasnici nekretnina, često izgrađenih bez plaćanja komunalnog doprinosa, nisu dovoljno doprinijeli razvoju komunalne infrastrukture bez koje nema ni lokalnog razvoja, pa tako ni radnih mjesta. Brojni požari u Dalmaciji ove godine su u velikoj mjeri posljedica nedovoljno razvijene komunalne infrastrukture (lokalne prometnice, vodovod, rasvjeta, odvodnja i dr.)', upozorava Novotny.

Tvrdi da porez na nekretnine ima snažno makroekonomsko izravnavajuće djelovanje. Niska razina oporezivanja nekretnina nadoknađuje se visokom razinom oporezivanja potrošnje i rada, čime je hrvatska ekonomija, ističe Novotny, postala nekonkurentna.

Povećavanje poreznog opterećenja nekretnina obeshrabrit će također ulaganje nacionalne štednje u nekretnine koje imaju vrlo niske učinke na lokalno zapošljavanje.

'Desetljećima je niska razina oporezivanja nekretnina ohrabrivala ulaganja u neproduktivne nekretnine koje danas predstavljaju mrtvi kapital, potiču rentijerske ekonomske strukture, ne stvaraju radna mjesta i povećavaju sivu ekonomiju (procjenjuje se da siva ekonomija u Hrvatskoj ima razinu oko 30 posto BDP-a). Svi porezni obveznici su ulagali u cestovnu infrastrukturu prema Jadranskom moru te je na taj način povećana cijena nekretnina. Ceste plaćamo svi kroz visoke trošarinske poreze, a vlasnici brojnih nekretnina uz obalu ne plaćaju odgovarajuće poreze', napisao je Novotny.

Odlaganje uvođenja poreza na nekretnine zapravo će poništiti, tvrdi on, pozitivne učinke poreznog rasterećenja dohodaka.

'Mit o nekretninama kao nacionalnoj štednji ne može se argumentirati empirijskim dokazima. Ulaganje u nekretnine, asimetrično uz more a daleko manje u Slavoniji, uglavnom je financirano kreditima koji su obezvrijeđeni inflacijom ili državnim subvencijama, opet na teret svih poreznih obveznika. Hrvatski građani nisu ulagali u nekretnine kao štednju, već u većini slučajeva kao poduzetničke projekte namijenjene iznajmljivanju. Postavlja se također pitanje zašto bi novčana štednja bila oporeziva, a nekretnine ne', navodi Novotny.

Na kraju ističe kako su najveći protivnici uvođenja poreza vlasnici brojnih nekretnina koje iznajmljuju 'vrlo često ne prikazujući te dohotke u procesu oporezivanja'.

Izgleda da ti 'najveći protivnici poreza' koje Novotny proziva zasad mudro šute ili lobiraju u tišini jer dosadašnji, barem javno proklamirani organizatori prosvjeda protiv Marićeva nameta dolaze iz krugova manjih političkih stranaka i građanskih inicijativa.

Kao što smo već spomenuli 300-tinjak građana Osijeka na ulice je izvela lokalna stranka Biraj bolje, a iza skorašnjeg riječkog, splitskog i dubrovačkog prosvjeda stoje građanske inicijative koje koriste društvene mreže za okupljanje protivnika poreza na nekretnine.