No, daleko je veći broj blokranih građana. Fina navodi da ih je blokirano 165.000, pa je zanimljivo pitanje koliko će ih biti do kraja godine. Također, dvojbeno je zašto posebni račun nisu otvorili svi dužnici i na taj način spriječili prisilnu naplatu nad svim svojim primanjima.

Stručnjaci smatraju da je razlog tome što su dužnici pristali kad su uzimali kredite u vrijeme potrošačkog 'booma' da im se zaplijeni cijela plaća. To se, kažu, ne može retroaktivno poništiti. Tvrde da se stoga vjerovnici unatoč Ovršnom zakonu koji zabranjuje zapljenu cijele plaće, naplaćuju iz iznosa posljednje kune mirovine ili plaće. Dobrovoljna izjava dužnika je, po njihovom mišljenju, krivac, a njezino ukidanje je zakašnjelo za mnoge dužnike. Nastajuću agoniju, koju stvara dužnička kriza kod građana, poznavatelji ovrhe smatraju tempiranom socijalnom i političkom bombom.

Uglavnom, kritiziraju preliberalno zakonodavstvo koje je Hrvatska imala i kasno ga je napustila. Do sredine 2008. (kada je promjenama Ovršnog zakona uvedeno ograničenje ovrhe na plaći) dužnik je mogao, a to su mnogi iskoristili, ovjerenom javnobilježničkom ispravom dati suglasnost vjerovniku da se radi naplate tražbine zaplijeni njegova plaća, u cijelosti ili djelomično, kao i da se isplate obavljaju izravno vjerovniku, na način određen u toj ispravi. Sve izjave dane prije tog datuma i danas su na snazi i po njima se provodi zapljena cjelokupne plaće, piše Poslovni dnevnik