Prema novom istraživanju koje je na zahtjev Europskog parlamenta provedeno u drugoj polovini lipnja, gotovo sedam od deset ispitanika (68 %) želi da EU preuzme veću ulogu u borbi protiv krize. Njih 56 % smatra da bi EU za to trebao raspolagati većim financijskim sredstvima koja bi se prvenstveno trebala usmjeravati na saniranje posljedica pandemije u sektoru zdravstva i u gospodarstvu.

Iako više od polovine ispitanih (53 %) i dalje izražava nezadovoljstvo zbog nedovoljne solidarnosti država članica tijekom pandemije, broj onih koji smatraju da države pokazuju solidarnost povećao se za pet postotnih bodova u odnosu na travanj.

Komentirajući rezultate istraživanja predsjednik Parlamenta David Sassoli izjavio je:

„Rezultati ovog istraživanja jasno pokazuju kako građani EU-a očekuju da Unija pokaže više solidarnosti i da poduzima više mjera za pomoć oporavku. Građani također prepoznaju potrebu za povećanjem proračuna EU-a kako bi se ublažile dosad nezabilježene posljedice pandemije na naše gospodarstvo i društvo. U kontekstu trenutačnih pregovora o proračunu Parlament se pridružuje zahtjevima građana da Unija postane učinkovitija i ambicioznija.“

Uz dobru obaviještenost povećava se i zadovoljstvo mjerama Unije za suzbijanje bolesti COVID-19

Tri od četiri građana EU-a (76 %) čulo je za razne mjere koje je Unija predložila za ublažavanje posljedica pandemije. U usporedbi s prvim istraživanjem u travnju, broj onih koji znaju koje su to mjere povećao se za tri postotna boda, na 36 %.  Hrvatska ne slijedi taj trend. Za odluke EU-a vezane uz koronakrizu čulo je ukupno 73 % ispitanika, a njih 22 %  i zna koje su to mjere, što je 1 postotni bod manje u usporedbi s ranijim istraživanjem.  Na razini EU-a, zadovoljstvo mjerama vezanim uz suzbijanje bolesti COVID-19 iskazalo je 49 % onih koji su za njih čuli. Povećanje od gotovo 7 postotnih bodova u prosjeku (u usporedbi s 42 %  u travnju) potvrđuje da raste potpora javnosti za predložene mjere, od kojih se mnoge tek trebaju provesti.

Većina građana i dalje nezadovoljna zbog nedovoljne solidarnosti država članica

Iako je nešto više od polovine ispitanika širom Unije (53 %) izrazilo nezadovoljstvo zbog razine solidarnosti koju su države članice pokazale tijekom pandemije, u prosjeku 39 % ispitanika smatra je zadovoljavajućom. Udio tih građana povećao se za 5 postotnih bodova u odnosu na travanj, najviše u Portugalu i Španjolskoj (za 9 postotnih bodova) te Njemačkoj, Grčkoj, Rumunjskoj i Slovačkoj (za oko 7 postotnih bodova). U Hrvatskoj razinu solidarnosti među članicama zadovoljavajućom smatra 40 % ispitanika, što je 1 postotni bod manje u odnosu na travanj.

Unija bi trebala poboljšati zajedničke instrumente za suočavanje s krizama kao što je pandemija koronavirusa

Oko dvije trećine ispitanika (68 %) složile su se da bi „EU trebao imati više nadležnosti za rješavanje kriza kao što je pandemija koronavirusa”. U 26 država članica s tim se slaže više od polovine ispitanih. Najveća potpora za veću nadležnost EU-a postoji u Portugalu i Luksemburgu (u obje zemlje 87 %), Cipru (85 %), Malti (84 %), Estoniji (81 %), Irskoj (79 %), Italiji i Grčkoj (u obje zemlje 78 %), te u Rumunjskoj (77 %) i Španjolskoj (76 %).

Apsolutna većina Europljana podupire veći proračun EU-a za borbu protiv koronavirusa

Čak 56 % Europljana smatra da bi Unija trebala raspolagati većim financijskim sredstvima kako bi prevladala posljedice pandemije koronavirusa. S tim se slaže apsolutna većina sudionika istraživanja u 15 država članica, a prednjače Grci (79 %), Ciprani (74 %), Španjolci i Portugalci (u obje zemlje 71 %).  U Hrvatskoj veći EU proračun podržava 65 % ispitanika, a kao prioritetna područja na koja bi se EU novac trebao usmjeriti navode zapošljavanje i socijalna pitanja (58 %), ekonomski oporavak i nove prilike za poduzeća (57 %), te javno zdravstvo (48 %).

Na EU razini, na pitanje na koje bi javne politike trebalo usmjeriti veća proračunska sredstva EU-a građani su na vrh ljestvice prioriteta stavili javno zdravstvo.  Ono je najvažnije za 55 % ispitanika i prvo na ljestvici prioriteta u 17 država članica. Nakon njega građani su kao prioritete naveli gospodarski oporavak i nove prilike za poduzeća (45 %), zapošljavanje i socijalna pitanja (37 %) te borbu protiv klimatskih promjena (36 %).  Financiranje gospodarskog oporavka najvažnije je za građane Italije (58 %), Slovenije (55 %) i Litve (54 %), kontinuirana borba protiv klimatskih promjena za građane Austrije (48 %) i Danske (45 %), a zapošljavanje i socijalna pitanja - osim u Hrvatskoj - najčešće su spominjani odgovor i kod ispitanika u Slovačkoj (63 %) i Finskoj (46 %).

Financijske poteškoće i dalje opterećuju velik broj Europljana

Zabrinutost zbog financijskih poteškoća s kojima se od početka pandemije suočavaju europski građani jasno ukazuje na važnost što hitnijeg donošenja potrebnih odluka o paketu mjera oporavka: gotovo jednak postotak ispitanika kao u travnju, njih 57 %, odgovorio je da se suočava s novčanim problemima. Pritom se najčešće navodi gubitak prihoda (28 %), koji je istaknut kao glavni uzrok poteškoća u 21 državi članici, osobito u Mađarskoj i Španjolskoj (43 % u obje zemlje), Bugarskoj i Grčkoj (41 % u obje zemlje) te u Italiji (37 %). I u Hrvatskoj je gubitak prihoda naveden kao vodeći problem (35 %).

Manje nesigurnosti i straha, povratak nade i optimizma 

Važna promjena vidljiva je i iz odgovora o emocionalnom stanju ispitanika tijekom krize. U 15 država članica „nada” (ukupno 41 %) najbolje opisuje trenutačno emocionalno stanje. Za 45 % ispitanih to je još uvijek nesigurnost, no njihov se udio smanjio u odnosu na travanj za pet postotnih bodova (tada je iznosio 50 %). Vidljiv je trend slabljenja negativnih osjećaja: straha (17 %, pad od 5 postotnih bodova), frustracije (23 %, pad od 4 postotna boda) i bespomoćnosti (21 %, pad od 8 postotnih bodova), dok se osjećaj povjerenja povećao za 3 postotna boda, na 24 %, a korisnosti za 2 postotna boda, na 16 % na razini EU-a.