Ako se ubrzo ne smisli rješenje kako prebroditi udar poskupljenja, građevinskoj struci prijeti slom, a posebno su ugrožene tvrtke koje rade u javnom sektoru i koje su u javnoj nabavi dogovorile poslove po 'starim' cijenama koje su u međuvremenu zbog niza faktora odletjele u nebo. Takve tvrtke će poslovati s teškim gubicima te će biti prisiljene otpuštati radnike i rezati troškove kako god znaju.

U proljeće je tportal razgovarao s uglednim ekonomistom Ekonomskog instituta Zagreb Željkom Lovrinčevićem o tome koliko je inflacija koja se valja iza brda opasna. Rekao nam je da je rast cijena sirovina u svijetu, posebice u Aziji, vrlo snažan i da za njega nije pitanje kada će se rast cijena u proizvodnji preliti na potrošačke proizvode već kada. Prvi su to osjetili građevinari.

Tijekom glavnog udara pandemije prošle jeseni i zime gospodarstva su hibernirala, a brzim oporavkom u proljeće prekinuti lanci opskrbe i proizvodnje nategnuli su se do pucanja i pokrenuli spiralu poskupljenja.

'Nabavne cijene građevinskih materijala zadnjih mjeseci porasle su iznad svih mogućih očekivanja. Rast cijena tih razmjera nitko nije mogao predvidjeti i nastupila je nova situacija koja zahtijeva promjene kod ranije sklopljenih ugovora za izvođenje građevinskih radova i potrebne nove mjere za buduće ugovore', piše u dopisu koja je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) uputila Vladi i ministru Darku Horvatu.

HUP: Intervenirajte poput Nijemaca

Konkretno, ove godine cijene plastičnih građevinskih cijevi porasle su od 60 do 70 posto, bakar je skuplji 60 posto, armatura i čelik 50 posto, mineralne vune 30 posto, drvena građa 20 posto, cement i ljepila od pet do 10 posto, proizvodnja asfalta poskupjela je 85 posto, dizel je skuplji 35 posto, bitumeni do 40 posto, a porasla je i cijena rada te energije.

Za nekoga tko je sklopio ugovor s javnim naručiteljem u kojem su odredbe o nepromjenljivosti cijene poskupljenje je težak udar. Hrvatska nije specifična po tome, problem je prepoznat na razini EU-a i očekuje se da Europska komisija pomogne u rješavanju problema.

Hrvatska udruga poslodavaca ističe kako su u njemačkoj pokrajini Bavarskoj još u svibnju donijeli odluku o primjeni klizne skale za građevinske materijale. U odluci se govori da su skočile sve cijene građevinskoga materijala i da se očekuje daljnji rast, zbog čega je utvrđena lista proizvoda koji će se plaćati po kliznim cijenama. Stoga su i do Vlade zatražili da se intervenira na tržištu i donese uredba o prilagođavanju cijena koja će obvezati svi korisnike koji plaćaju javnim i novcem iz EU fondova.

HGK: Provedba mnogih projekata dolazi u pitanje

Velikog problema svjesni su i Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), čiji nam Tomislav Radoš, potpredsjednik za industriju i održivi razvoj kaže da zbog divljanja cijena ugovoreni projekti postaju neisplativi i kako bi ugroženi mogli biti projekti financirani kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).

'Zbog trenutne situacije oko pandemije došlo je do većeg skoka cijene čelika, prvenstveno zbog zastoja u globalnom lancu vrijednosti i to najviše u segmentu prijevoza i proizvodnje. Sve to je lančano dovelo do rasta cijena od gotovo 300 posto za neke domaće tvrtke, a uz poskupljenje bakra i aluminija od 20 do 40 posto, isplativost i provedba mnogih projekata dolazi u pitanje', kaže nam Radoš.

On kaže da su domaći gospodarstvenici predložili sektorsko okrupnjivanje kako bi postigli bolje cijene u nabavi, a pomogli bi i povoljni krediti HBOR-a. 'Dostupnost sekundarnih sirovina na domaćem tržištu također bi pridonijela ublažavanju posljedica rasta cijena primarne sirovine iz uvoza, u čemu može pomoći i uspostavljena HGK Burza otpada', tvrdi Radoš.

Iz Grupacije ljevaonica HGK ističu kako su im sve sirovine prošle godine poskupjele, a kao jedan od većih problema apostrofiraju električnu energiju, kojoj je cijena porasla za 50 posto u posljednje tri godine, odnosno čak 70 posto u zadnjih šest godina. Upozoravaju na to da je poskupjela i većina ostalih dodataka, primjerice ulja i maziva, kao i rezni alati.

Na zastoje i problematiku oko cijena sirovina i nemogućnost daljnje proizvodnje i isporuke upozoravaju i proizvođači plastičnih cijevi koji isporučuju svoje proizvode za aglomeracije. Sirovine poput polipropilena i polietilena koje su burzovna roba porasle su i do 100 posto, što utječe na proizvodnju plastičnih, cijevi tako da su cijene cijevi porasle od 30-100 posto.

'HGK, Hrvatske vode i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zajednički rade na rješavanju problema', dodaje Radoš.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet, kaže nam da očekuje da će se trend rasta cijena sirovina nastaviti i da je za očekivati kašnjenje radova, zastoje na gradilištima, zaustavljanje radova i što je većini ljudi najvažnije, rast cijena nekretnina koje su ionako na rekordno visokim razinama.

'Poskupljenje građevinskog materijala znatno ugrožava realizaciju izvedbe pojedinih projekata čiji je rok građenja višegodišnji, a odnosi se na izvedbu većih poslova kao što su aglomeracije, prometnice i cjelokupna infrastruktura. Kako se radi o velikom i globalnom problemu u sektoru građevinarstva, a izvođači su, nažalost, oni koji pokrivaju razlike, pomoć investitora je neophodna jer bez pomoći države započeti projekti se neće moći realizirati, a građevinarstvu u Hrvatskoj prijeti slom', jasna je Čagalj koja predlaže da se hitno daju smjernice i zakonski okvir investitorima, proizvođačima i izvođačima, kako bi se mogla ugovoriti primjena klizne skale ili nekog sličnog instrumenta koji bi izvođačima omogućio naplatu razlike u cijeni materijala od trenutka izrade ponude do trenutka ugradnje.

Sukladno situaciji predlažemo da se proglasi force majeure (više sila) te zatraži korekcija ranije ugovorenih cijena kako bi se spriječili gubici proizvođača koji ne mogu isporučiti proizvode po ranije ugovorenim cijenama i izvođača radova koji ne mogu nabaviti proizvode po ugovorenim cijenama.

Ministarstvo: Država nije regulator cijena

Što će naša država napraviti i kako misli pomoći građevinskog sektoru na kojem su velika očekivanja upitali smo i resorno Ministarstvo graditeljstva. U njemu nam kažu kako rast cijena građevnog materijala ne mora nužno stvoriti probleme u poslovima ugovorenim putem provedenog postupka javne nabave, ako je javni naručitelj isto predvidio na jasan, precizan i nedvosmislen način u dokumentaciji o nabavi u obliku odredaba o izmjenama Ugovora, a koji mogu uključivati odredbe o promjeni cijena ili opcija.

'Ujedno, izmjena ugovora o javnoj nabavi moguća je u okvirima članaka 315.-320. Zakona o javnoj nabavi', dodaju nam.

U Horvatovu ministarstvo kažu kako je Zakon o obveznim odnosima propisana "Odredba o nepromjenjivosti cijena" koja govori da se cijene radova neće mijenjati osim ako se nakon sklapanja ugovora povećaju cijene elemenata na temelju kojih je ona određena. Tada izvođač može, usprkos takvoj odredbi ugovora, zahtijevati izmjenu cijene radova ako su se cijene elemenata, a bez njegova utjecaja, povećale u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veća za više od deset postotaka.

Druga stavka iste odredbe govori da u tom slučaju izvođač može zahtijevati samo razliku u cijeni koja prelazi deset postotaka, osim ako je do povećanja cijene elemenata došlo poslije njegova dolaska u zakašnjenje. U članku 629. istog Zakona, propisana je reverzibilna odredba vezana za smanjenje cijena istom slučaju.

Povećanje cijena radova od deset posto u vremenima, kad su cijene pojedinih materijala poskupjele i preko 100 posto, jasno, neće zadovoljiti gotovo nikog od građevinara, a vjerojatno im neće biti drago ni čuti da iz ministarstva poručuju kako: 'Republika Hrvatska zastupa načela tržišne ekonomije, stoga nije regulator cijena na tržištu.'