'Ukupan dug jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj iznosi 1,6 posto BDP-a, što je među najnižim razinama u Europi', rekla je Dubravka Jurlina-Alibegović. Ističući da u strukturi prihoda proračuna jedinica lokalne uprave i samouprave nema dovoljno prostora za kapitalne investicije, Jurlina-Alibegović navela je da jedino gradovi, koji u lokalnim prihodima sudjeluju sa 75 posto, imaju financijski kapacitet koji osigurava mogućnost zaduživanja i financiranja većih kapitalnih projekata.

Sudionici rasprave su naglasili da u Hrvatskoj postoje oštra ograničenja zaduživanja jedinica lokalne uprave i samouprave. Zakon ne dopušta kratkoročno zaduživanje, a dugoročno je ograničeno na 20 posto ostvarenih proračunskih prihoda iz prethodne godine, uz dodatno ograničenje od 2,3 posto prihoda poslovanja svih lokalnih jedinica u prethodnoj godini. Prema navedenim ograničenjima, jedinice lokalne uprave i samouprave u 2011. se mogu zadužiti maksimalno za 403 milijuna kuna.

Dodatni pritisak na zaduživanje donio je i Zakon o fiskalnoj odgovornosti koji predviđa smanjenje deficita konsolidiranog proračuna za jedan posto BDP-a godišnje. S obzirom na pad proračunskih prihoda i postojeća ograničenja, Jurlina-Alibegović je preporučila čelnicima gradova, županija i općina da svoje strateške prioritete realiziraju kroz suradnju sa središnjom državom koristeći različite oblike financiranja (fondovi EU-a, javno-privatno partnerstvo i sl.).

Predsjednik Udruge općina RH Đuro Bukvić upozorio je da su uslijed krize prihodi sustava lokalne samouprave u prošloj godini u odnosu na 2009. pali za 6 posto, a u odnosu na 2008. godinu čak 11 posto. Bukvić se založio za fiskalnu decentralizaciju s ciljem zaustavljanja sve veće depopulacije u ruralnim sredinama.

Podsjećajući na pionirski projekt iz 1997. godine, Helena Mesarić, pročelnica Ureda Grada Opatije, govorila je o prednostima financiranja kapitalnih investicija izdavanjem municipalnih obveznica.