'Ono što me veseli kao bivšeg potpredsjednika Vlade je to da smo po podacima iz Smjernica mi u prethodnoj godini uspjeli deficit središnje države spustiti ispod 10 milijardi kuna. Ispada da je taj deficit bio devet milijardi kuna, što je ispod tri posto BDP-a i to je veliki uspjeh za nas bio, naravno i za Hrvatsku. Sada u ovom proračunu rastu prihodi, rastu i rashodi. Na temelju rasta rashoda možemo zaključiti da tu nema plana ozbiljnijih reformi koje bi te rashode doveli pod kontrolu', rekao je Grčić novinarima u Saboru.

Vlada je u četvrtak na sjednici prihvatila Smjernice za izradu državnog proračuna za ovu godinu, prema kojima su prihodi državnog proračuna za 2016. planirani na razini od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015., a rashodi od 120,4 milijarde kuna ili 2,4 milijarde kuna više, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a.

Dodaju li se tome i izvanproračunski fondovi i konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi ukupno 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a. Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini od dva posto.

Grčić ističe da je planirani rast proračunskih prihoda realan zbog očekivanog rasta gospodarstva većeg od dva posto, ali napominje da 'nema uvjerljivih mjera koje govore da će porasti rashoda biti anulirani i da će se na taj način dovesti proces fiskalne konsolidacije bliže kraju, odnosno da će se deficit spustiti ispod tri posto', kazao je Grčić.

Dodao je i kako u smjernicama ima nekonzistentnosti koje govore o kratkom vremenu u kojemu su izrađene. 'Ostavljam kolegama u Vladi, prije svega ministru financija da do samog donošenja proračuna to ispeglaju, kako bi se reklo', rekao je Grčić.