Britanski The Guardian posvetio je veliku temu istraživanju ugljikovodika u Jadranu. Hrvatska, najnovija članica Europske unije, prošle je godine otvorila prvi natječaj za istraživanje nafte i plina u Jadranu. To je početak procesa za koji se nada da će u pet godina donijeti investicije od 2,5 milijarde dolara gospodarstvu koje je jedva raslo od 2008. godine. Međutim, sve je više protivnika istraživanju Jadrana u, kako The Guardian piše, jednoj od najboljih europskih destinacija
Pristaše kažu kako bi nafta i plin u Jadranu mogli smanjiti ovisnost Europe o ruskom uvozu energije. Protivnici pak upozoravaju da će istraživanje nanijeti štetu turizmu i da može imati ozbiljne posljedice za okoliš. Pod rastućim pritiskom, premijer Hrvatske Zoran Milanović predložio je referendum o istraživanju ugljikovodika u Jadranu.
Paul Bradbury, koji vodi turističku web-stranicu Hvara, za The Guardian je rekao kako su nafta i plin samoubojstvo hrvatskog turizma.
'Hrvati mjesečare na tom nepovratnom putu bez odgovarajuće kampanje za podizanje javne svijesti. Hvar je najsunčaniji otok u Europi, ali se također oslanja na svoje netaknuto more', dodaje Bradbury.
Kritičari kažu da su koristi od nafte i plina umanjene zbog potencijalnih rizika za okoliš i turizam. Istraživanje će biti dopušteno oko šest milja (10 kilometara) od kopna i četiri milje (šest kilometara) od otoka.
'To je u suprotnosti s 20 godina rada na turizmu i moglo bi ubiti cijeli brend Hrvatske', kazala je za The Guardian Tanja Gutenmorgen, članica Saveza za čisto Jadransko more (CASA), aktivističke skupine koja se protivi bušotinama u Jadranu te vlasnica turističkog biznisa.
'Ljudi dolaze zbog netaknute prirode. Nitko se ne želi kupati u moru u kojem se vide naftne platforme, tankeri i cjevovod ili se nazire infrastruktura. Svi mi imamo vile i apartmane s pogledom na more koje nudimo turistima. To je poput stavljanja slona u maleni dućan pun filigrana. Mi ćemo se boriti do posljednjeg daha', kazala je Gutenmorgen.
Vjeran Piršić, lokalni vijećnik na otoku Krku i šef organizacije za zaštitu okoliša, Udruge Eko Kvarner, rekao je za The Guardian da se boji izlijevanja nafte što bi izazvalo veću katastrofu od one koja se dogodila u Meksičkom zaljevu 2010. Naime, on i CASA tvrde da bi struje u Jadranu u slučaju izlijevanja na istočnoj obali Jadrana naftu pogurale prema sjeveru, prema Veneciji što bi trajno oštetilo šljunčane plaže duž obale.
'To je pitanje ljudskog života, ali i gospodarstva koje je ovisno o turizmu i ribarstvu', dodaje Piršić.
CASA, koja se zalaže za zamjenu fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, kaže da bi vađenjem nafte Hrvatska mogla zaraditi samo 400 milijuna dolara što je puno manje od prihoda koje ostvaruje turistički sektor. No ovu tvrdnju pobija Agencija za ugljikovodike koja procjenjuju da bi prihodi od nafte i plina bili milijardu dolara godišnje.
Hrvatsku turističku industriju uništio je rat koji je poharao zemlju od 1991. do 1995., ali je mukotrpno obnovljena tijekom posljednja dva desetljeća, piše The Guardian. Broj posjetitelja vratio se na predratnu razinu 2012., a Crna Gora također ima jedan od najbrže rastućih turističkih sektora, i sve je popularnija među bogatašima.
Barbara Dorić, predsjednica Uprave hrvatske Agencije za ugljikovodike, izjavila je za The Guardian da je turizam u Hrvatskoj koegzistirao sa sektorima nafte i plina 40 godina te da je Italija imala više od 140 plinskih i naftnih platformi u svojim vodama Jadrana. Dodala je da su standardi zaštite okoliša morali zadovoljiti stroge smjernice EU-a.
'Mi smo inzistirali na strogim kriterijima za očuvanje okoliša. Turizam je najvažnija djelatnost u našoj zemlji koja se ne može i neće ugroziti ovim projektom', izjavila je Dorić.
Unatoč tome, Milanović, kojem predstoji izborna bitka u ovoj godini, najavio je prošlog tjedna referendum na ovu temu.
Luka Orešković, mladi ekonomist s Harvarda i zagrebački politički insajder, rekao je kako Milanović u tome vidi brzu korist od populističkih mjera, osobito od onog dijela biračkog tijela koje se oslanja na turizam. No ako bude referenduma, to bi mogao biti kraj s obzirom na to da je raspoloženje javnosti vrlo negativno po pitanju ove teme.
