Na pitanje novinara koliko će GDPR napraviti komplikacija bankama, Vujčić je odgovorio da, ako se to pitanje odnosi na HROK o kojem je zadnjih dana bilo riječi, HNB ne vidi zašto bi on stao zbog GDPR-a.

"GDPR nije nešto što se uvodi samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Europi i ne vidimo da u drugim zemljama zbog toga ista vrsta agencija, onih za razmjenu podataka, staje. Siguran sam da se rješenje može naći i da nema razloga da se nešto što je u biti iskorak u upravljanju rizicima, u krajnjoj liniji u nuđenju ponude onima koji žele uzeti kredit, sada vraća unatrag", poručio je Vujčić na marginama okruglog stola "Monetarna kretanja, inozemna ulaganja i konkurentnost Hrvatske", kojeg su organizirali HNB i Hrvatska gospodarska komora (HGK).

Naime, Hrvatska udruga banaka (HUB) izvijestila je u ponedjeljak da će HROK 25. svibnja, odnosno s početkom primjene GDPR-a, privremeno zastati s razmjenom podataka i izdavanjem kreditnih izvješća za građane te kreditnih izvješća za obrtnike i slobodna zanimanja, a kako s radom prestaje i sustav razmjene informacija.

Iz HROK-a su poručili da u tehničkoj i regulatornoj prilagodbi svog poslovanja žele "otkloniti svaku potencijalnu nejasnoću u budućoj primjeni GDPR-a te da će nastaviti s poslovanjem u punom opsegu svoje registrirane djelatnosti odmah nakon zadovoljavajuće prilagodbe novom propisu".

U pogledu tržišta kredita, Vujčić je kazao da se nalazimo u razdoblju oporavka te da krediti rastu brže od BDP-a te da su kamatne stope na te kredite na povijesno najnižim razinama. Te rezultate je ocijenio zadovoljavajućima, napomenuvši kako je sve veći postotak kredita u kunama.

"U sektoru stanovništva praktički je pola kredita u kunama, što je značajna promjena u odnosu na pretkrizno razdoblje", rekao je Vujčić, dodavši da je i uz preporuku HNB-a značajno porastao udio kredita s fiksnom kamatnom stopom.

Upitan o tečaju kune, Vujčić je kazao da su zadnje dvije godine obilježili snažni pritisci na njezino jačanje te da HNB to kontinuirano pokušava spriječiti, zbog čega je zadnjih 12 mjeseci otkupio više od milijardu eura, što će "nastaviti raditi".

Na pitanje novinara o preporuci građanima kako se zadužiti - u kunama ili eurima, kazao je da preporuke ne daje no da će sama promjena kune u euro omogućiti vrlo jednostavnu tehničku zamjenu kredita u kunama u eure.

"Tako da bi da preporučio da ljudi jednostavno ocijene što u ovom trenutku misle da im se isplati više uzeti, a onda kada dođe do same zamjene to im ne bi trebalo predstavljati nikakav problem", rekao je Vujčić.

Upitan o tome brinu li ga trenutne poteškoće u pregovorima oko postizanje nagodbe za Agrokor, te na potencijalni efekt toga na nacionalnu ekonomiju, Vujčić je napomenuo da HNB nije uključen u taj proces već ga prati preko medija, no da bi u svakom slučaju bilo dobro da se nagodba postigne, kako za vjerovnike, tako i za ukupno gospodarstvo.

"Neovisno o ishodu pregovora, bankarski sustav će ostati siguran i stabilan, no svakako bi bilo dobro da se tako velika kompanija počne što prije restrukturirati i doprinositi rastu BDP-a na značajniji način nego u zadnjih godinu dana otkad je počela kriza", rekao je Vujčić.

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj je kazala da u HGK također podržavaju potpisivanje nagodbe, okončanje procesa te da tvrtka počne raditi u normalnom okruženju gdje će svi biti plaćeni.

HGK je putem županijskih komora pomogao HNB-u u promociji kampanje uvođenja eura, organizirali su skupove u 17 gradova, a današnjim okruglim stolom je upravo obilježeno zaključivanje te kampanje. 

Tim povodom je direktor Direkcije za ekonomske analize HNB-a Gordi Sušić održao prezentaciju "Monetarna kretanja, inozemna izravna ulaganja i konkurentnost Hrvatske", u kojem je između ostalog poručio da je razina izravnih stranih ulaganja nedovoljna, a kako bez njih nećemo biti u stanju ubrzati proces realne konvergencije, odnosno puno ćemo teže ostvariti razinu standarda koji imaju stare članice EU-a. 

Ključnim za poticanje tih ulaganja smatra unaprjeđenje poslovne i investicijske klime.