U 2021. godini bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi realno porasti za 10,8 posto, a u 2022. godini za 4,1 posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB) objavljene na godišnjem brifingu za novinare. Guverner HNB-a Borisa Vujčića najavio je kad možemo očekivati dvostruke cijene u trgovinama
Time je HNB na više podigao procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, s obzirom da su ranije prognoze središnje banke predviđale rast realnog BDP-a u 2021. od 8,5 posto. Prognoze rasta BDP-a za iduću godinu su pak zadržane na 4,1 posto, javlja Dnevnik.
Guverner HNB-a Boris Vujčić nakon brifinga za novinare najavio je velike promjene za sljedeću godinu.
"HNB očekuje rast BDP-a u ovoj godini za 10,8 posto, prvenstveno zbog boljeg izvova i to zbog inozemne potrošnje", rekao je Vujčić i dodao kako će u sljedećoj godini rast BDP-a potaknuti i veća osobna potrošnja.
Kada je riječ o pojedinim sastavnicama, navodi, glavni bi pokretač rasta u ovoj godini trebala biti inozemna potražnja, no i ostale bi komponente potražnje trebale snažno pridonijeti rastu, napisali su iz središnje banke.
"Razlika u zaposlenosti se prema kraju godine sve više povećava što stvara pritisak na rast plaća i osobne potrošnje. Inflaciju za ovu godinu procjenjujemo na 2,4 posto i procjenjujemo da će na toj razini biti i sljedeće godine", objasnio je Vujčić.
Tekuća su kretanja pozitivno iznenadila, posebice kada je riječ o izvozu usluga i osobnoj potrošnji, navodi i dodaje da bi povećanje cijena energenata povećala inflaciju. "Stopa inflacije bi mogla ostati na razini iz ove godine, ali uz određene rizike", rekao je.
Ističe da bi Hrvatska mogla ostvariti kriterij za ulazak u eurozonu. "Glavna logistička aktivnost je povlačenje gotovine i kovanje kovanice. Morat ćemo posuditi novčanice i osigurati da od 1. 1. one budu u rukama građana", rekao je Vujčić.
"Svi već rade na tome jer ne možemo čekati sljedeće ljeto, Informatičke prilagodbe u firmama su već u tijeku, a ako ćemo ući od 1. 1. 2023., onda ćemo već od ljeta morati prikazati dvostruke cijene", objasnio je Vujčić.
Navodi kako će se s bankama potpisati sporazum prema kojima bi se prešutna prekoračenja u bankama bila prepisana u dopuštena.
"Iako banke svima koje žele poravnati minuse već sada nude otplatu u 12 rata", dodao je Vujčić.