HEP je od 1. listopada snizio cijene električne energije za 6 do 7 posto na ukupnu visinu računa, zavisno o profilu potrošnje, no konkurenti su odmah najavili dodatna sniženja, čime će biti još povoljniji u odnosu na dosadašnjeg monopolista u distribuciji električne energije u Hrvatskoj. To, međutim, ne brine osobito predsjednika Uprave HEP-a Tomislava Šerića

Sramotno je da inozemne tvrtke ulaze na hrvatsko tržište i bez zaposlenih, ili s minimalnim brojem zaposlenih, uzimaju dijelove tog tržišta kupujući električnu energiju onda kada je ona jeftina. Prva polovica ove godine, koja je u Hrvatskoj i zemljama u okruženju obilovala kišom i napunila akumulacijska jezera hidroelektrana, bila je jedini trenutak kada je konkurencija mogla nastupiti s takvom ponudom. Ti trgovci, koji ne proizvode energiju u zemlji u kojoj je prodaju, traže trenutak u kojem je zbog trenutačnih okolnosti cijena energije na burzi niža od one po kojoj je mi trenutačno prodajemo', pojašnjava Šerić njihovu računicu zbog koje su mogli ponuditi tako povoljne cijene.

Tvrdi da su u HEP-u još proljetos, s obzirom na povoljne uvjete na tržištu, odlučili sniziti cijenu struje neovisno o dolasku konkurencije i to isplanirali za drugu polovicu godine. Sada, kada su to učinili, taj je čin protumačen reakcijom na dolazak konkurencije, što, tvrdi Šerić, nije točno.

Razlike u poslovanju

Pravilo je da tamo gdje dođe konkurencija, cijena obično pada. No Šerić tvrdi da se za razliku od ostalih roba i tržišta, u poslu prodaje električne energije dugoročno pokazuje da ondje gdje konkurencija dođe, cijena raste.

'HEP više neće imati obvezu subvencionirati građane kao što ih je subvencionirao dosad. Cijena struje nije rasla od 2008. do prošle godine, što je zamalo uništilo HEP. Stoga smo 1. svibnja 2012. godine morali podići cijenu, ne zato da bi HEP povećao dobit – lani je ona bila 72 milijuna kuna – nego da bismo uopće opstali. Da nismo tada podigli cijenu struje, danas bismo bili u minusu 800 milijuna kuna. Premda je sve to vrijeme bilo otvoreno tržište, nitko nije ulazio na nj jer uvjeti nisu bili povoljni. HEP-u danas predstoje velike investicije i na njima radimo, što je u dugoročnom interesu države i svih njezinih građana', napominje predsjednik uprave.

Zbog obilja kiše i punih akumulacija hidroelektrana, dobit HEP-a u prvih je pola godine približno 700 milijuna kuna. Takva situacija uistinu omogućuje korekciju cijena struje, unatoč značajnim ulaganjima u razvoj infrastrukture i gradnju novih elektrana. No sniženje očito nije dovoljno, jer cijene konkurentskih tvrtki privukle su potrošače, pa je s krajem rujna HEP napustilo približno deset tisuća kupaca

'S naše je mreže dosad otišlo 0,5 posto klijenata. Nije to ništa neobično, jer neki ljudi odmah mijenjaju dobavljača čim se ukaže prilika. Radimo u tržišnim uvjetima, a tu je normalno da netko gubi, a netko stječe pozicije, bori se za kupca i s njim gradi dugoročan odnos. Nastojat ćemo javnosti istaknuti svoje prednosti, a neke od njih su naše društveno odgovorno poslovanje. Sve što radimo, mi radimo u ovoj državi i uključujemo u to hrvatske tvrtke. Za to vrijeme naša konkurencija nam bez ili s minimalnim brojem zaposlenih i bez društvene odgovornosti i koristi oduzima dijelove tržišta. Odgovorni smo prema dobavljačima, prema našim zaposlenima i prema prirodi. Imamo 51 posto instaliranih kapaciteta u zelenoj energiji u hidroelektranama. Dakle, naša društvena odgovornost vidi se u svim aspektima. Financiramo i sportaše, ne samo kada im dobro ide. Ove smo godine Košarkaškom savezu dali 2,5 milijuna kuna. Vaterpolisti prošle godine ne bi otišli na Olimpijske igre da nije bilo HEP-ove donacije od dva milijuna kuna, a osvojili su zlatnu olimpijsku medalju. I to je dio društveno odgovornog poslovanja. Za razminiranje smo izdvojili 83 milijuna kuna posljednjih 12 godina. Dajemo za sanaciju i obnovu infrastrukture oštećene i uništene u ratu, pa smo posljednjih 14 godina uložili 2,4 milijarde kuna u obnovu u ratu oštećene električne mreže. To ne možete očekivati od naših konkurenata.'

Popravili kreditni rejting

Ovih je dana SMP kreditna agencija podignula kreditni rejting HEP-a, što je, tvrdi Tomislav Šerić, posljedica njihova mukotrpnog rada, višekratnih kontakata, izrade plana mjera za poboljšanje bilance, likvidnosti i plaćanje dospjelih obveza. Reprogramirali su nepovoljne kredite i popravili njihovu ročnost te osigurali kredite za hitne intervencije.

'Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja tvrdi da mi različitim subjektima ne možemo nuditi različitu cijenu energije, jer imamo značajan udio na tržištu, a naša konkurencija to može. Ako treba, može jednom kupcu dati nižu cijenu kako bi marketinški profitirali, jer će onda cijela država o tomu pričati. To što je Vlada RH izabrala GEN-I-ja za dobavljača električne energije, ne znači da su nama iskazali nepovjerenje, nego da poštuju Zakon o javnoj nabavi. No jesu li uistinu ispoštovali taj zakon, vidjet ćemo jer je to u žalbenom postupku. Naš je cilj da budemo konkurentni i da što bolje poslujemo. Neke ćemo kupce izgubiti, neke ćemo vratiti, ali 15 najvećih kupaca u Hrvatskoj opet je s nama potpisalo ugovor, a o tomu nitko ne piše' žali se predsjednik uprave HEP-a.

HEP danas uvozi 20 posto energije, što kani zamijeniti vlastitom proizvodnjom.

'Kada građani sagrade solarnu elektranu, ugovore isporuku tako dobivene električne energije HEP-u na 12 ili 14 godina. Poslije toga više nemaju gdje s tom energijom, a HEP više nije dužan otkupljivati je. No nama je kao proizvođaču takve energije elektrana korisna i izvan tog poticajnog razdoblja, zbog čega smo sada raspisali natječaj za otkup postojećih vjetroelektrana. One građanima vrijede samo 14 godina, a nama vrijede i nadalje. Tako smo u proizvodnji električne energije iz hidroelektrana i dalje vrlo konkurentni. Ta je investicija provedena prije 40 ili 50 godina i već je otplaćena, pa nam danas ostaje samo trošak goriva, a budući da je gorivo voda, troška nema. Tu leži najveća snaga HEP-a', tvrdi Šerić.

260 milijuna kuna za nove automobile

HEP je naručio i nabavku novih vozila za 260 milijuna kuna te istodobno prodaje rabljena vozila koja je dosad koristio. Zbog toga ih se u javnosti optužuje za nepotreban trošak. Tomislav Šerić pojašnjava i tu odluku:

'Rekli su mi da će nas novinari optužiti za bahaćenje i luksuz ako budemo kupili nova vozila. No HEP ima 26.000 trafostanica i 135.000 kilometara električne mreže, pa vas pitam s koliko ih vozila možete održavati? Mijenjamo samo vozila starija od 12 i 15 godina, zavisno od segmenta poslovanja, dakle sva ona koja zakonski moramo mijenjati i kojima leasing istječe 31. prosinca. Smanjujemo i kategorizaciju tih automobila, pa i uprava sada ima pravo na automobile niže kategorije nego što je to imala nekad. Natječaje potpuno otvaramo, tražimo da nam se javi što više ponuditelja i na taj način namjeravamo uštedjeti u nabavi. Svi u HEP-u znaju koliko je opasno voziti stara vozila, jer im u vožnji propadaju dijelovi i misle da smo nova vozila trebali nabaviti još prije pet godina. Stoga je jeftinije kupiti nova, nego održavati stara vozila, a još je važnije od toga pitanje sigurnosti naših radnika na terenu. Mi tako ne idemo u veliku investiciju, nego u veliku uštedu na vozilima'.

Trošak od 260 milijuna kuna za nove automobile, nešto je više od trećine dobiti HEP-a ostvarene u prvih šest mjeseci ove godine.

'Dao Bog da imamo što veću dobit, pa da ova država ima što snažniji HEP koji je u stanju smanjiti troškove i povećati prihode, izgraditi nove objekte i s njima biti što konkurentniji kako bi dio energije mogao izvesti i jednog dana izići na susjedno tržište. Nemam iluziju da to može biti za moga mandata. Moje je da pripremim tvrtku za restrukturiranje i da ona jednog dana može kupiti elektrane u Sloveniji, u BiH… U Sloveniji imamo tri kupca naše električne energije, dakle krećemo i na druga tržišta. U modernom poslovanju morate diverzificirati rizike, a HEP ima gotovo sve kupce u Hrvatskoj i tu više ne možete širiti poslovanje. Konkurencija vam tako samo smanjuje poslovanje. Radije bih imao 20 posto kupaca u pet država nego 100 posto samo u Hrvatskoj. Tako bi HEP imao diverzificirane rizike i mogao bi rasti, jer na hrvatskom tržištu više ne može rasti', zaključuje Tomislav Šerić, koji se nakon izbora za predsjednika uprave HEP-a i politički aktivirao ušavši u HNS, političku stranku svoga prijatelja, ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka