HEP je, naime, sklopio dugoročne ugovore o kupnji struje na međunarodnom tržištu po znatno većim cijenama nego što su sada. Naše elektrane proizvedu između 70 i 80 posto godišnjih potreba za električnom energijom. Ostatak se uvozi. Za ovu godinu nedostajala su četiri teravatsata. Pretvoreno u kune - oko dvije i pol milijarde.

Kada je HEP prošle godine na javnom natječaju kupovao električnu energiju, cijena megavatsata bila je 83 eura, ugovor je potpisan za cijelu godinu. A cijena električne energije na svjetskom je tržištu uskoro prepolovljena.

U nadzornom odboru HEP-a tvrde da se ugovori ne mogu mijenjati u hodu, kad cijena na tržištu padne, jer su penali preskupi. Struju moraju kupovati dugoročnim ugovorima, da ne bi bez nje ostali.

'Ne možemo dopustiti da se količina, primjerice jedan teravatsat, koliko je potrebno otprilike za nekakvih 20 ili 25 dana, ugovara na tjednoj osnovi, jer se može dogoditi da nema ponude za takvu količinu energije', kaže predsjednik NO HEP-a i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Leo Begović za HRT.

To demantira bivši direktor HEP-a Damir Begović. On tvrdi da se u vrijeme kad je on bio na čelu tvrtke energija uvozila kratkoročnim ugovorima, jer je, tvrdi, tako jeftinije. Zašto se HEP odlučio čak 70 posto uvoza kupiti odjedanput, i to u trenutku kada je cijena bila najveća? O tome u HEP-u nitko ne želi govoriti.