'Ina i HEP postigli su dogovor o opskrbi plinom za razdoblje od 1. travnja 2017. do 1. travnja 2018. godine. Sukladno dogovoru, predviđena je isporuka 500 milijuna prostornih metara prirodnog plina HEP-u', navode iz Ine u odgovoru na upit o dogovoru s HEP-om.

'Ina je u pregovorima bila svjesna svoje uloge i odgovornosti koju ima na cjelokupnom hrvatskom tržištu. Postignuti su zadovoljavajući uvjeti za obje strane koji su odraz trenutačne situacije uslijed liberalizacije tržišta plina za kućanstva u Hrvatskoj', ističu iz Ine, iz koje, osim podatka o količinama, ne izlaze s nikakvih drugim detaljima dogovora s HEP-om.

HEP: U dodatnim pregovorima s Inom ponuđena cijena plina dodatno snižena

HEP je nešto ranije objavio da je u dodatnim pregovorima s Inom, koja je bila najpovoljniji ponuđač za nabavu plina na natječaju koji je završio 3. ožujka, ponuđena cijena plina dodatno snižena.

'Bitni parametri u postizanju pozitivnog rezultata poslovanja s plinom HEP grupe bit će kretanje cijene plina na tržištu, kretanje tečaja valuta, dinamika isporuke i količine plina u odnosu na klimatske uvjete te zavisni troškovi. Hrvatska elektroprivreda dodatno će koristiti sinergijske efekte plinskog portfelja HEP grupe u svrhu postizanja što nižih troškova i konačnog cilja - pozitivnog rezultata u poslovanju s plinom', naveli su iz HEP-a. 

Iz te kompanije također ne izlaze ni s kakvim detaljima dogovora, posebice ne s cijenom, ponavljajući kako je to dio poslovne tajne. 

HEP i Ina u dodatno su pregovarali o cijeni po kojoj će Ina prodavati plin HEP-u kao opskrbljivač na veleprodajnom tržištu, a koji je, sukladno Vladinoj odluci, dužan prodavati plin opskrbljivačima u javnoj usluzi opskrbe plinom za kupce iz kategorije kućanstva po cijeni od 18,09 lipa po kilovatsatu (odnosno 0,1809 kn/kWh).

Tako od dogovora dviju kompanija o cijeni po kojoj će HEP nabavljati plin ovisi i da li će i koliko HEP gubiti na razlici u cijeni po kojoj nabavlja i po kojoj je obvezan prodavati plin opskrbljivačima koji opskrbljuju kućanstva. 

Naime, cijena po kojoj im je HEP dužan prodavati plin za opskrbu kućanstava niža je od trenutne cijene po kojoj se prirodni plin prodaje na europskom tržištu, a Ina više nema obvezu da svoj plin proizveden u Hrvatskoj prodaje HEP-u po reguliranoj cijeni, već ga može i izvoziti, i u tome možda postići bolju cijenu s obzirom da se plin trenutno na europskom tržištu prodaje po višim cijenama, odnosno oko 20 do 22 lipe po kilovatsatu.

Kako detalji oko cijene između Ine i HEP-a nisu poznati, neki mediji špekuliraju da bi HEP u plinskom poslovanju ipak financijski mogao biti u plusu, dok drugi procjenjuju da bi HEP na tomu mogao gubiti, pri čemu najčešće špekuliraju s gubitkom od oko sto milijuna kuna. 

Kolika će na kraju biti sama cijena plina za kućanstva ovisi i o Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA), koja treba predložiti metodologiju utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu. Iako je bilo najava da će HERA početkom ovog tjedna utvrditi prijedlog metodologije, prijedlog do sada još nije objavljen, a nakon što bude objavljen treba proći i javnu raspravu.

Taj dokument vezan je uz marže opskrbljivača plinom, koje bi, kako se špekulira, mogle biti smanjene kako bi se cijena plina za kućanstva zadržala na sadašnjoj razini. Na najave da će se svim gospodarskim subjektima koji se bave opskrbom i distribucijom plina revidirati opskrbne marže za plin, odnosno tarife za distribuciju plina, prije dva dana reagirali su iz Grupacije distributera i opskrbljivača plinom HGK, iz koje su poručili da će eventualno smanjenja opskrbne marže odnosno tarife za distribuciju plina dovesti u pitanje egzistenciju opskrbljivača i distributera plina. 

Vlada i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike su krajem veljače, kada su donijeli odluku o cijeni po kojoj je HEP dužan prodavati plin opskrbljivačima u javnoj usluzi opskrbe plinom za kupce iz kategorije kućanstva kućanstava, poručili da građani ne bi trebali osjetiti promjenu cijene te da su pronađene mogućnosti za uštedu, primjerice u smanjenju udjela koju u cijeni imaju tranzitni i transportni, kao i troškovi skladištenja i sl.