Komentirajući najnovije podatke o bruto inozemnom dugu, analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) ističu da Hrvatska, s udjelom bruto inozemnog duga u BDP-u višim od 108 posto, ostaje visoko zadužena zemlja sa snažno izraženim rizicima povezanima s financiranjem i refinanciranjem obveza.

'U posljednjih godinu dana bruto inozemni dug porastao je za 1,2 posto te u siječnju ove godine iznosi 46,8 milijardi eura, što je oko 108 posto BDP-a. Hrvatska time ostaje visoko zadužena zemlja s izraženim rizicima povezanima s financiranjem i refinanciranjem obveza, osobito ako dođe do većih tečajnih i kamatnih poremećaja na svjetskim financijskim tržištima', ističe direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Iz HGK napominju kako je tijekom siječnja razina inozemnog duga povećana za sto milijuna eura, na što su najveći utjecaj imale međuvalutarne promjene, odnosno jačanje američkog dolara prema euru.

Na godišnjoj je razini u siječnju najviši rast duga zabilježen kod izravnih ulaganja, za 12,2 posto, na 6,5 milijardi eura, dok je inozemni dug opće države povećan za 5,6 posto, na 13,5 milijardi eura, a dug ostalih domaćih sektora za 0,3 posto, na 18,04 milijarde eura.

Istodobno je smanjen inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija odnosno banaka za 10 posto (na 8,3 milijarde eura) te dug središnje banke za 1,6 posto (na 410,1 milijun eura).

'U načelu, već se neko vrijeme nastavljaju tendencije kretanja sastavnica bruto inozemnog duga, pri čemu na godišnjoj razni raste inozemni dug opće države (posljednjih 66 mjeseci s izuzetkom travnja prošle godine), smanjuje se dug drugih monetarnih financijskih institucija (posljednja 34 mjeseca), raste inozemni dug na temelju izravnih ulaganja, a kontinuitet blagog rasta u posljednjih osam mjeseci bilježe i ostali domaći sektori. Riječ je o nastavku situacije u kojoj se država zadužuje u inozemstvu zbog potrebe financiranja kontinuirano visokoga proračunskog deficita, istodobno se banke pri posustaloj kreditnoj aktivnosti razdužuju u inozemstvu, dok veće privatne tvrtke nastoje domaće obveze zamijeniti jeftinijim inozemnim financiranjem', ističu analitičari HGK.

Pritom kao rezultat tih tendencija navode kako je u siječnju ove godine, u odnosu na siječanj 2008. godine, snažno porastao udio opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu (s 20,0 posto na 28,8 posto), dok je, s druge strane, najviše smanjen udio drugih monetarnih financijskih institucija (s 27,0 posto na 17,8 posto). Istodobno je udio ostalih domaćih sektora (poduzeća) smanjen sa 45,7 posto na 38,6 posto, dok je udio izravnih ulaganja u ukupnom bruto inozemnom dugu povećan sa 7,2 posto na 13,9 posto.

Analitičari Komore ni u nastavku godine ne očekuju znatnije promjene u tendenciji kretanja bruto inozemnog duga, što, kako navode, pretpostavlja nastavak njegovog laganog rasta uz ublažavanje dinamike zaduživanja države s jedne strane i snage razduživanja bankarskog sektora s druge strane.