Ovakva kretanja znatno determinira prošlogodišnje pristupanje Europskoj uniji, što je od srpnja prošle godine osjetno povećalo vrijednost izvoza i stoga u prvom dijelu ove godine, pod utjecajem baznog efekta, dovelo do njegovog relativno visokog rasta na godišnjoj razini (13,5 posto).

No od srpnja se ipak bilježe znatno umjerenije godišnje stope rasta pa je i kumulativni rast vrijednosti izvoza za devet mjeseci smanjen na 10,1 posto. Potpuno otvaranje tržišta EU-a povećalo je i izvoz hrvatskih proizvoda i trgovinu proizvodima iz drugih zemalja, pri čemu je

najveći rast vrijednosti izvoza zabilježen kod odjeće, električne energije, strojeva i uređaja, prehrambene industrije te proizvoda drvne industrije.

Rast ukupnog izvoza bio bi i veći da neke važne izvozne djelatnosti istovremeno ne bilježe znatan pad vrijednosti izvoza. To se prije svega odnosi na brodogradnju, izvoz otpadnih materijala, proizvodnju računala i elektroničkih proizvoda te farmaceutsku industriju.

Od početka punopravnog članstava u EU povećan je udio izvoza Hrvatske u ostale članice i to s prošlogodišnjih 62 na 64 posto, što odgovara prosječnom udjelu intra EU izvoza svih članica.

Najveći udio intra EU izvoza od približno 82 posto zabilježen je u prošloj godini kod Češke i Slovačke. Kod uvoza su zabilježeni slični, ali umjereniji trendovi, a to je djelomično zato što njegov rast u drugom dijelu prošle godine nije bio toliko izražen. Vrijednost je uvoza u prvih devet mjeseci povećana za 5,3 posto, pri čemu je najviše povećan uvoz naftnih derivata, odjeće i prehrambenih proizvoda, a najviše je smanjena vrijednost uvoza u djelatnosti rudarstva i vađenja.

Državni zavod za statistiku više ne objavljuje podatke o kretanju izvoznih i uvoznih cijena za Hrvatsku, ali podaci Eurostata pokazuju značajan pad uvoznih cijena na godišnjoj razini kod energenata i dijela sirovina. To se posebno odnosi na sirovu naftu, zemni plin, metalne rude i električnu energiju. Tako su osim kretanja potražnje i efekta ulaska u EU i cijene utjecale na razinu uvoza. Uz takva je kretanja robni deficit smanjen za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. Do kraja godine očekuje se daljnje usporavanje rasta izvoza i nešto manja stopa rasta uvoza pa bi razina deficita mogla lagano premašiti prošlogodišnju.

'U prvih devet mjeseci ove godine glavno obilježje robne razmjene Hrvatske s inozemstvom i nadalje je relativno visok rast robnog izvoza, ali se od srpnja ipak bilježe nešto umjerenije godišnje stope rasta. Na takva kretanja utjecalo je potpuno otvaranje tržišta EU-a, što je utjecalo na povećanje izvoza hrvatskih proizvoda, ali i na trgovinu iz drugih zemalja. Očekujemo da se do kraja godine rast izvoza dodatno uspori te bi razina deficita robne razmjene mogla blago premašiti prošlogodišnju', poručuje Zvonimir Savić, direktora Sektora za financijske institucije HGK.