Analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK) o bruto domaćem proizvodu (BDP) po županijama pokazala je da se od 328,1 milijardu kuna, koliko je iznosio BDP u 2014., po podacima Državnog zavoda za statistiku, čak trećina ili 33,3 posto odnosi na Grad Zagreb
Dodaju li se Zagrebu Istarska i Primorsko-goranska županija, njihov BDP čini gotovo 50 posto ukupnog BDP-a Hrvatske, dok ekonomski najslabija Ličko-senjska županija čini tek 0,9 posto ukupnog BDP-a.
Analiza HGK je pokazala i da je BDP na nacionalnoj razini i u svim županijama u 2014. bio nominalno manji nego u pretkriznoj 2008. godini, no negativne stope rasta znatno su se razlikovale među županijama pokazujući veću ili manju otpornost na krizu.
Tako je BDP Međimurske županije u 2014. nominalno bio samo 0,6 posto manji nego u 2008., Grada Zagreba i Zagrebačke županije približno dva posto manji, dok je istodobno pad u Virovitičko-podravskoj i Ličko-senjskoj iznosio oko 20 posto.
U kombinaciji relativno visokog udjela u nacionalnom BDP-u te relativno visoke stope pada, najveći negativan utjecaj na kretanje BDP-a Hrvatske u tom je razdoblju ipak imala Splitsko-dalmatinska županija u kojoj je BDP bio devet posto manji, navode iz HGK.
BDP po stanovniku: Zagreb najrazvijeniji
Podaci o BDP-u po stanovniku pokazuju da je u 2014. godini Hrvatska među članicama EU bila 26., razvijenija samo od Bugarske i Rumunjske. Tu je poziciju zadržala i u 2015. da bi se 2016. Rumunjska izjednačila s Hrvatskom, na 59 posto prosjeka razvijenosti EU.
Podaci o BDP-u po stanovniku po županijama upućuju na veliku razliku u razini razvijenosti pojedinih županija. Tako je najrazvijeniji Grad Zagreb imao 3,2 puta veći BDP po stanovniku od najnerazvijenije Virovitičko-podravske županije.
Kada se županije usporede s njihovim prosjekom, vidljiv je i utjecaj triju najrazvijenijih županija - Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija - na podizanje tog prosjeka.
U 2014. je tako samo šest županija bilo iznad prosjeka svih županija, a sve ostale ispod te vrijednosti.
Uz Virovitičko-podravsku, na začelju su se našle i Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija. Jedina županija u kojoj je porastao BDP po stanovniku od pretkrizne 2008. do 2014. godine, i to za 1,4 posto, je Šibensko-kninska, iza koje slijedi Međimurska.
