Izvoz hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvih deset mjeseci 2018. porastao je za 5 posto na godišnjoj razini, na 1,64 milijarde eura, čime je nastavljen njegov rast, ali po nižim stopama nego prethodnih godina, izvijestila je u petak Hrvatska gospodarska komora (HGK)
U prvih deset lanjskih mjeseci porastao je i uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, za 4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, na 2,55 milijardi eura, pa je pokrivenost uvoza izvozom porasla sa 63 na 64 posto.
Tako se, poručuje HGK, nastavlja višegodišnji trend rasta izvoza, premda po nižim stopama. U 2017. godini zabilježen je rast izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 7,5 posto u odnosu na 2016. godinu, u kojoj je, pak, izvoz porastao za gotovo 13 posto.
Zabrinjavajuća visina deficita
'Ohrabruje činjenica da je u prvih devet mjeseci 2018. godine u odnosu na isto razdoblje 2017. zaustavljen rast deficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Međutim, visina deficita koja bi i ove godine mogla premašiti milijardu eura i dalje je zabrinjavajuća', poručio je u priopćenju potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Dodao je i da još uvijek najveći deficit Hrvatska bilježi u razmjeni mesa i klaoničkih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda te voća i povrća.
To 'govori o lošoj strukturi poljoprivredne proizvodnje i niskoj produktivnosti, ali i činjenici da EU sredstva i mjere ruralnog razvoja još uvijek ne daju rezultate', istaknuo je Kovačević.
Najviši udio poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednosti izvoza otpada na čokolade i druge proizvode od kakaa, 6,3 posto, cigare i cigarete, 5,3 posto, te svježu i rashlađenu ribu, 5,2 posto.
U uvozu, pak, prednjači svinjsko meso, 5,6 posto u ukupnom uvozu, pripravci za prehranu životinja, 4,9 posto, te kruh, peciva, kolači i ostali pekarski proizvodi, 4,8 posto.
Među 24 promatrane skupine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pozitivna bilanca u robnoj razmjeni zabilježena je u šest skupina: žitaricama, ribi, šećeru, uljanom sjemenju i ljekovitom bilju, duhanu te mesnim prerađevinama.
Produktivnost daleko ispod prosjeka EU
'Za povećanje obujma poljoprivredne proizvodnje i povećanje produktivnosti koja je daleko ispod prosjeka EU, uz efikasnije povlačenje sredstava iz programa ruralnoga razvoja, hrvatsku je poljoprivrednu proizvodnju neophodno regionalizirati, čime bi se osigurala snažnija uloga potpora u povećanju konkurentnosti', poručio je Kovačević.
Gledajući ukupnu robnu razmjene Hrvatske s inozemstvom u prvih deset mjeseci 2018. godine, također je zabilježen rast izvoza od 5 posto u odnosu na isto razdoblje 2017., pa je dosegnuo 12 milijardi eura.
Uvoz je, pak, istovremeno porastao za 8 posto, na 19,8 milijardi eura, pa je ukupna pokrivenost uvoza izvozom pala sa 63 na 61 posto.
Udio poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u ukupnom robnom izvozu je iznosio 13 posto, a udio u ukupnom uvozu iznosi 14 posto, zaključuje se u priopćenju HGK.