HNB i guverner Boris Vujčić već duže vrijeme upozoravaju na kamatni rizik. Naime, varijabilne kamate sastoje se od fiksne marže i referentne kamatne stope - riječ je o kamatnoj stopi po kojoj banke međusobno posuđuju novac. Referentne kamatne stope na povijesno su niskim razinama i u dogledno vrijeme očekuje se njihov rast.

'Naša upozorenja imala su zamjetan učinak. Udjel kredita sa zaštitom od kamatnog rizika, bilo da je riječi o fiksnoj stopi do dospijeća kredita ili o nekakvom roku fiksiranja na pet ili deset godina, u zadnjih dvije godine je porastao s trećine na dvije trećine kredita. Međutim, kod starih kredita udjel onih s varijabilnim stopama je znatno veći. U ukupnom broju stambenih kredita oko 80 posto njih nema nikakvu zaštitu od kamatnog rizika', istaknuo je Šošić.

Zato u HNB-u smatraju kako banke moraju popraviti informiranje potrošača koji su ranije dizali kredite.

'Želja nam je potaknuti banke da pristupe potrošačima i ponude im proizvode za zaštitu. Kako će u konačnici izgledati ta preporuka ne mogu vam reći jer na njoj još radimo', rekao je Šošić.

Kad je riječ o troškovima konverzije promjenjive kamatne stope u fiksnu, viceguverner smatra da bi se to isplatilo brojnim potrošačima.

'Stari krediti, na koje bi se usmjerili, imaju nešto više kamatne stope od trenutnih prosječnih kamatnih stopa. Na stare kredite kamate su u prosjeku oko pet posto. Kod novih kredita stope su oko četiri posto za indeksirane (op.a. krediti u eurima) i 4,5 posto za kunske. Razlike između varijabilnih i fiksnih kamata vrlo su male i kreću se od 0,1 do 0,3 posto. Uglavnom, tržišni uvjeti su povoljni i vjerujem kako bi za dobar dio potrošača ušteda na kamatnim stopama opravdala trošak novog ugovora', uvjeren je Šošić.

Viceguverner naglašava da HNB nikoga ne nagovara na fiksnu kamatnu stopu, već im je bitno da su potrošači informirani o kamatnom riziku.

'Referentne kamatne stope su na povijesno niskim razinama. Konsenzus analitičara je da će u nekom srednjoročnom razdoblju doći do njihovog rasta. Ali nitko ne može predvidjeti kad će se to desiti i koliki će biti intenzitet. Moguće je kako će nekome biti isplativije ostati na varijabilnoj stopi. Nama je jedino važno da su potrošači informirani i da imaju mogućnost izbora', izjavio je Šošić.

U bankarskim krugovima pozdravljaju namjeru HNB-a. Tvrde kako banke već i sad u redovnoj proceduri individualno nude mogućnost zaštite od kamatnog rizika. Međutim, upozoravaju na troškove konverzije promjenjivih kamata u fiksne.

'Konverzija kredita s promjenjivom kamatnom stopom u kredit s fiksnom kamatnom stopom proizvodi troškove ne samo fiksiranja kamatne stope već i troškove aneksiranja ugovora o kreditu - poput javnobilježničkih troškova. Trebalo bi vidjeti koliko se troškovi vezani uz tehnički dio aneksa mogu smanjiti na razini države kako bi cijeli postupak bio jeftiniji za klijente. Sretna je okolnost da je trošak fiksiranja kamatnih stopa u ovom trenutku relativno nizak. Naime, u odnosu na promjenjive kamatne stope, fiksne su kamatne stope u pravilu nešto više, jer u sebi nose trošak fiksiranja koji iznosi oko 0,15 do 0,20 posto na dospijeća do pet godina, a na dulja dospijeća nešto više od toga', poručili su za tportal iz Hrvatske udruge banaka (HUB).

Bankari smatraju kako se u suradnji s HNB-om mogu dogovoriti rješenja koja bi spriječila pojavu sistemskog rizika za banke, a da se istovremeno ne povećaju osjetno troškovi za građane.

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu za novinare ispred Banskih dvora kako o preporuci središnje banke da se fiksiraju kamatne stope treba porazgovarati s obzirom na predviđanja kretanja referentnih kamatnih stopa, no napomenuo je da se postavlja pitanje troška toga.

'Pa sigurno kada uzmemo u obzir predviđanja kretanja bazičnog kamatnjaka, dakle referentnih kamatnih stopa, to nije neka velika niti znanost, niti mudrost, niti velika tajna. Oni su već neko vrijeme na povijesnim minimumima i sigurno da su očekivanja, uzimajući u obzir i politiku Središnjih rezervi SAD-a (Fed) i Europske središnje banke (ECB), da će te referentne kamatne stope u nekom trenutku početi rasti. Kojom dinamikom, to ćemo još vidjeti. Tako da bi o toj preporuci HNB-a trebalo porazgovarati', odgovorio je ministar financija.

Pritom je dodao kako je za Fed ove godine samo pitanje dinamike, odnosno u koliko navrata će dizati kamatne stope. Što se tiče ECB-a, Marić podsjeća na, kako kaže, 'manje-više jasna predviđanja' da će se 'do kraja ove godine politika monetarnog otpuštanja kompletirati'. Nakon toga, smatra Marić, ECB će sigurno pratiti dinamiku iz SAD-a.