Izvjesno je da će Hrvatska od petka imati novi Zakon o strateškim investicijskim projektima kojim će Vlada pokušati ubrzati procedure, pojednostaviti kriterije i smanjiti vrijednost projekata koji se mogu nominirati. Ovaj je zakon 2013. donijela vlada Zorana Milanovića i tada se, kao i danas, najavljivalo da će zbog njega doći do vala ulaganja. No to se nije dogodilo
Novi zakon prepolovljuje kriterij vrijednosti ulaganja pa bi strateškom investicijom Vlada mogla proglasiti projekt čija je vrijednost minimalno 75 milijuna kuna, umjesto sadašnjih 150 milijuna kuna.
Prijedlog je Ministarstva da se kriterij vrijednosti ukupnih kapitalnih troškova ulaganja smanji s minimalnih 150 na 75 milijuna kuna, bez PDV-a, uključujući mogućnost sufinanciranja iz fondova i programa EU-a, a za projekte koji se ostvaruju na potpomognutim područjima, otocima te onima koja spadaju u područje poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i šumarstva s 20 na 10 milijuna kuna.
vezane vijesti
Prema podacima Ministarstva, od studenog 2013. godine do danas 14 je projekata proglašeno strateškim investicijskim projektima, ukupne prijavljene vrijednosti 12,66 milijardi kuna. Od toga je 11 javnih strateških projekata, vrijednosti 11,55 milijardi kuna, i tri privatna projekta ukupne vrijednosti nešto iznad 1,1 milijardu kuna.
Na listi strateških projekata trenutno se nalaze njih 24, ukupne vrijednosti 18,2 milijarde kuna, i to 16 javnih projekata ukupne prijavljene vrijednosti 12,45 milijardi kuna i osam privatnih investicijskih projekata, prijavljene vrijednosti 5,8 milijardi kuna.
Ministarstvo predlaže i brisanje odredbe o dostavi 'dokaza o osiguranim izvorima financiranja u visini vrijednosti najmanje 10 posto ukupne vrijednosti projekta', čime bi se, smatra, uklonila ozbiljna prijetnja ulaganjima.
Novina je i definiranje ugovorene kazne, u visini 0,1 posto ukupne vrijednosti projekta, i to samo u slučaju prekoračenja krajnjeg roka realizacije krivnjom investitora ili u slučaju odustajanja investitora od realizacije strateškog projekta.
No što se dosad pokrenulo? U Milanovićevoj vladi status strateških projekata dobili su Kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište u Luci Rijeka u okviru projekta Rijeka Gateway, vrijednog 1,6 milijardi kuna. Tu je i Regionalni centar za gospodarenje otpada Piškornica (760 milijuna kuna), koji bi trebao biti dovršen iduće godine.
Na dužem štapu je projekt LNG terminala na Krku te rekonstrukcija termoelektrane Plomin. Od ova dva projekta nešto dalje je otišao LNG, čiju je gradnju ove godine EU subvencionirao sa 102 milijuna eura.
U klimavoj vladi Tihomira Oreškovića i u jednoj od zadnjih odluka bivšeg premijera na listu su dodana još dva privatna projekta: Autokamp Punta Nova u Općini Povljana u Zadarskoj županiji investitora tvrtke Nova Camping, vrijedan nešto više od 139 milijuna kuna, i Hotel Park s pet zvjezdica u Rovinju hotelskog lanca Maistra, vrijedan 450 milijuna kuna.
Ova dva projekta, iako su stavljeni zadnji na listu strateških, vjerojatno će biti prvi završeni jer su u rukama privatnih investitora, dok bi se kapitalci poput LNG-a i Plomina mogli čekati još godinama.
