Jasno je to nakon što je nedavno Darko Parić, pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku, na susretu s tviterašima naveo četiri osnovna cilja aktualne vlasti kada je riječ o informatizaciji.

Prvi i glavni je taj da se što prije osigura nadzor nad trošenjem milijarde kuna koliko se na godinu izdvoji za državne ICT projekte. Zatim će se pokušati ostvariti uštede kroz bolju iskorištenost infrastrukture državnih tvrtki (optički kabeli HEP-a, HAC-a, ARZ-a i dr.) s integracijom ICT sustava različitih državnih tijela.

Treći cilj je natjerati sva ministarstva, urede i agencije da rade na isti način. Tek nakon svega toga dolazi ono što građane najviše zanima, a to je otvaranje državne uprave prema njima putem online usluga

Kao ključni razlog dosadašnjeg neuspjeha projekta e- Hrvatska Parić je naveo nepovezanost brojnih državni registara, jer ih razna tijela tretiraju kao svoju imovinu. To tog zaključka se došlo, isticalo se kroz medije, nakon pomne višemjesečne analize.

Međutim, Parićevom prethodniku Igoru Lučiću koji je ured za e-Hrvatsku (tad je bio samostalan, a danas se nalazi pod Ministarstvom uprave) vodio zadnjih četiri godine to je otkrivanje tople vode.

'Kada je u pitanju povezivanje registara, to nije novost, već stari problem s kojim su se suočavale i druge Vlade prije ove', kaže Lučić.

I ostali podaci o stanju državnog IT sektora koji je Parić iznio – 300 milijuna kuna državna uprava troši na telefone, 200 velikih i 2.000 manjih baza podataka, građani su u različite registre upisani najmanje 16 puta i dr. – javnosti su, ističe Lučić, i prije bili dostupni putem internetskih stranica ureda e-Hrvatska.

'Ne radi se o novoj analizi koju je provelo Ministarstvo uprave, kako se navodi, već o podacima koji su ih dočekali i koji su već odavno bili pripremljeni', tvrdi.

Lučić se ne slaže s konstatacijom svog nasljednika da je stanje IT sektora u državnoj upravi katastrofalno. Navodi kako su zadnjih nekoliko godina zaživjeli brojni e-projekti, među kojima su, nabraja, uspješan prelazak na digitalnu televiziju, veliki pomaci u e-zdravstvu i online upis u srednje škole.

'Hrvatska danas nije zemlja kakav je bila prije 10 godina kada je informatizacija uprave u pitanju. Ali to ne znači da se nije moglo još više i bolje, posebno kada je riječ o umrežavanju uprave. No to je dugotrajan proces, u što će se i nova vlast uvjeriti', kaže Lučić.

Glavni razlozi zbog čega se sve ove godine nije uspjelo natjerati razna državna tijela da prihvate zajedničku viziju e-uprave, navodi, nedovoljna su politička snaga ureda za e–Hrvatsku i činjenica da je proračun za ICT rascjepkan među brojnim ministarstvima koja su samostalno nadzirala i kontrolirala kako se sredstva troše.

Zbog toga Lučić smatra da je ukidanje središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku kao samostalnog tijela loša odluka. Uredu su se trebale, ističe, dati još veće operativne i političke ovlasti, a ne ga pretvoriti u jedan od odjela Ministarstva uprave.

Umjesto jačanja Ureda aktualna Vlada se odlučila osnovati Povjerenstvo za koordinaciju i informatizaciju javnog sektora u kojem će sjediti devet ministara i potpredsjednika Vlade kao zalog da više neće biti otpora informatizaciji i povezivanju u pojedinim državnim tijelima.

Međutim, Lučić podjeća da je i HDZ-ova vlast imala Vijeće za informatizaciju uprave koje su činili državni tajnici iz svih ministarstava pa su se suočili s problemom da su svi vidjeli informatiku kao jedna dodatni alat, a ne kao rješenje za modernizaciju i reorganizaciju uprave.

Inače, IT zajednica pozitivno je reagirala na Parićevu analizu trenutačnog stanja i osnivanje Povjerenstva.

'Ova je administracija relativno brzo postavila dobru dijagnozu, locirala probleme i odredila okvirne ciljeve. Što će od toga ostvariti, ovisi o raspoloživim resursima, ali još više o političkoj volji da se oni zaista provedu. Otpor stvarnim promjenama iz interesa i neznanja do sada je bio ogroman. Ako to može nadvladati novo povjerenstvo, bit će to strašan napredak', kaže Boris Žitnik, izvršni direktor i glavni analitičar tvrtke IDC Adriatics.

Međutim, u čitavoj toj priči i dalje nedostaju vremenski rokovi. Tako je Parić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju prije tri dana najavio uvođenje elektronskih osobnih iskaznica, o njima se priča zadnje četiri godine, bez da je rekao točno kada.

Spomenuo je i kako je u Austriji moguće internetom naručiti putovnicu iz vlastitog doma što je u Hrvatskoj, kaže, jednog skorog dana vrlo izvedivo da bi zatim ustvrdio kako to neće biti za godinu, dvije. 'Dajmo si vremena!', poručio je novi glavni čovjek za informatizaciju državne uprave.