"Ta kombinacija inovacija i konkurentnosti daje vrlo jednostavan rezultat - ona gospodarstva i države koje se bolje prilagođavaju ubrzanim promjenama na tržištu, koja idu u korak s tehnološkom revolucijom, koja prate digitalno društvo i digitalnu ekonomiju, ostvaruju bolje rezultate kada je riječ o robnoj razmjeni, izvozu i gospodarsko rastu", kazao je Plenković na poslovnom forumu "Inovacijama do konkurentnosti" koji se odražava u sklopu Summita srednjoeuropske inicijative.

Na državama je stoga odgovornost da prate i prepoznaju te trendove i osiguraju kvalitetan zakonski okvir koji će poduzetnicima omogućiti da budu bolji od konkurenata na tom otvorenom tržištu, rekao je Plenković.

Važno je da inovatori ne budu prepušteni sami sebi, nego da Vlada i institucije prepoznaju inovacije kao akt koji jača konkurentnost gospodarstva te uloži napore u njihovo poticanje. Također je važno da inovacije dožive komercijalizaciju na tržištu, jer jedino tako imaju smisla i ostvaruju svoju svrhovitost, poručio je.

Premijer je podsjetio da Hrvatska ima Strategiju pametne specijalizacije za razdoblje od 2016. do 2020. te Strategiju poticanja inovacija i nastoji u provedbi te dvije strategije investirati odgovarajuća sredstva i kroz EU fondove, a ukupan iznos doseže milijardu eura.

Plenković je rekao i kako je prvi put do sada inovacijski sustav mapiran, precizno je utvrđen i povezan s gospodarstvom te kako se javni novac želi ciljano usmjeriti u područja od nacionalnog interesa - zdravlje, bioekonomiju, energetiku, promet, logistiku, sigurnost, ulaganja u obrazovni sustav, a posebice u STEM područja.

Naglasio je i važnost digitalizacije društva, napominjući da je upravo na osnovama "investicije, konkurentnost, inovacije, digitalizacija sadržan cijeli sukus 4 industrijske revolucije u kojoj se nalazimo".

"Oni koji su pripravniji na praćenje tog procesa ostvaruju bolje rezultate", kazao je Plenković, dodajući kako se nastoji da državna uprava na svim razinama ide u korak s digitalizacijom.

Burilović: Ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj svega 0,44 posto BDP-a

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović rekao je da su konkurentnost i inovacije dvije povezane gospodarske kategorije, kako nove tehnologije i inovacije postaju glavni izvor gospodarskog rasta.

No, upozorava na da Hrvatska ostvaruje nešto manja ulaganja u istraživanja i razvoj od prosjeka EU. "U strukturi naših ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj prevladava poslovni sektor na koji otpada 0,44 posto BDP-a. Međutim, tu još više zaostajemo za prosjekom EU-a", ustvrdio je Burilović

Razlog tomu vidi među ostalim u nedovoljnom angažmanu poslovnog sektora, kroničnoj neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada te nedostatku svijesti građana o potrebi stalnog i dugoročnog usavršavanja.

"Svi zajedno trebamo uprijeti da se u svakodnevno poslovanje implementiraju znanstveno-tehnološka rješenja te da u što većoj mjeri izvozimo proizvode visoke tehnologije sa visokom dodanom vrijednošću", istaknuo je Burilović.

Horvat: Mamimo 10-ak investitora

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat napomenuo je da najveći doprinos hrvatskom proračunu odnosno BDP-u dolazi iz turizma, no neke su zemlje shvatile da turizam ne može biti prioritetna gospodarska grana.

"Moramo naći način kako podići koeficijent industrijske proizvodnje i sveukupnu industrijsku aktivnost na području Hrvatske ako želimo biti uz bok Sloveniji, Austriji, Švicarskoj i nekim drugim zemljama u koje odlaze naši mladi ljudi. Ako to želimo, moramo stvoriti potpuno iste pretpostavke kakve su u zadnjih 30-ak godina stvorile te zemlje", kazao je Horvat.

On se zalaže za investicije u industriju, jer smatra da se inovacije ne mogu događati u turističkoj djelatnosti, već prioritetno u industriji. "To što nama koeficijent industrijske proizvodnje stagnira ili pada, dokaz je da struktura investicija na hrvatski prostor nije onakva kakvu bismo željeli", poručio je.

Najavio je radikalni zaokret oko privlačenja investicija i investitora u Hrvatskoj, napomenuvši da se žele privući oni koji će za sobom donositi znanje i otvarati kvalitetna radna mjesta, zbog koji ljudi iz Hrvatske i odlaze u susjedne zemlje. Istaknuvši da Hrvatska ima kvalitetan obrazovni sustav, jer ljudi koji odlaze u inozemstvo tamo dobro prodaju svoju kvalifikaciju i znanje.

"U ovom trenutku u Hrvatsku mamimo desetak investitora koji su nas do sada zaobilazili, stvarajući im komparativne prednosti zbog kojih oni ne bi trebali razgovarati sa zemljama iz našeg okruženja. Nova uredba koja je pri samom kraju, odnosno prošla je Vladu, rekao je Horvat dodavši da je država spremna aktivirati državnu imovinu i u besplatno je staviti na korištenje poduzetniku.

"Ako poduzetnik u tih deset godina aktivacijom iste i investira otprilike dvostruku vrijednost te imovine, u jednom trenutku smatrat ćemo je kupljenom i prenijeti ćemo je u vlasništvo samog poduzetnika", najavio je ministar, dodavši da se najviše radi na privlačenju kompanija iz auto industrije.

Direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku (EBRD) Victoria Zinchuk istaknula je da je EBRD do sada u Hrvatsku uložila gotovo 4 milijarde eura, odnosno da ulaže oko 200 milijuna eura godišnje. Ove godine ta će ulaganja iznositi oko 240 milijuna eura, a u budućnosti i više, navela je.

Vezano uz inovacije, istaknula je dobar primjer Googlea gdje se potiče da inovacije kreću od djelatnika prema Upravi, rekavši da svi moraju biti svjesni da inovacije ne potječu samo iz vrha kompanija. "Hrvatskoj želimi pomoći da u idućim godinama podigne svoj stupanj konkurentnosti", zaključila je Zinchuk.