Sezonski turizam, u kojem se u nekoliko ljetnih mjeseci pokušava iscijediti što više novca od turista, mnoge je Hrvate potjerao u iznajmljivačke vode. Masovno se grade apartmani, a oni koji nemaju goleme zalihe kapitala otvaraju hostele u preuređenim kućama i stanovima. Svake godine, prema podacima sustava e-Visitor, u Hrvatskoj se otvori dvadeset novih hostela, a danas ih ima 364 s više od 18.000 kreveta
Na razini Hrvatske raste broj hostela, a glavna hostelska destinacija za mlade i pretežno strane turiste koji u njima provedu tek noć ili dvije je Zagreb, u kojem, prema podacima Udruženja hostelijera HGK, stagnira njihov broj.
Statistike iz sustava eVisitor govore da su u Hrvatskoj trenutno registrirana 364 hostela s ukupno 18.218 kreveta, a u istom razdoblju prošle godine bilo je registrirano 349 hostela sa 17.844 kreveta. U 2017. godini u istom razdoblju bio je registriran 321 hostel sa 16.345 kreveta.
vezane vijesti
Pokretanje hostela dosta je lagodnije i jeftinije u odnosu na pružanje apartmanskog smještaja: potrebna vam je kuća ili stan s određenim brojem kreveta, koji mogu biti i na kat. Potom je potrebno imati muški i ženski WC, zajedničku kupaonicu, a gostima se mogu, ali i ne moraju servirati hrana i piće. Hostel bi prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine 'ostali ugostiteljski objekti za smještaj' trebao imati i zaseban ulaz, no vlasnici stanova i kuća mogu to izbjeći.
Ako ugostitelj primjerice ima rješenje o minimalnim uvjetima za hostel iz skupine 'Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj', on može imati hostel u stanu i kući neovisno o tome ima li zaseban ulaz. Hosteli u stanovima, dodaju nam u HGK-u, ne moraju imati zaseban ulaz ako se za to prikupe suglasnosti stanara i potvrda nadležnog ureda za graditeljstvo da se u građevini ne mogu vršiti preinake.
Kao i u gotovo svim ugostiteljskim djelatnostima, tijekom špice turističke sezone i među hostelima da se naći primjera pogrešnog oglašavanja i sivog tržišta.
'Na području Zagreba nismo upoznati s postojanjem sivog tržišta. Voditi hostel zahtjevan je posao. Opstaju samo oni koji mu se profesionalno posvete. Hostele koji su se etablirali na tržištu, postali prepoznatljivi, dobivaju dobre ocjene i komentare gostiju ne zabrinjavaju pojedinačni primjeri sivog tržišta. Njihovoj sigurnosti doprinosi i angažman Državnog inspektorata na terenu. Sve je više naših hostela koji dobivaju priznanja za izvrsnost ne samo na nacionalnoj, nego i europskoj i svjetskoj razini', kažu nam u HGK-u.
U Državnom inspektoratu kažu nam kako nisu upoznati s postojanjem sivog tržišta među hostelijerima te dodaju da način reklamiranja ugostiteljskih objekata na Bookingu ili sličnim servisima predstavlja politiku poslovanja određenog servisa te na to Turistička inspekcija Državnog inspektorata nema utjecaja.
Ista inspekcija od 1. siječnja do 31. ožujka ove godine obavila je 11 nadzora nad poslovanjem hostela, a od 1. travnja do 31. srpnja obavili su dodatnih 20 nadzora, pri čemu su donesena samo dva rješenja: jedno o zabrani rada u dijelu kapaciteta koji nije bio utvrđen rješenjem te drugo o otklanjanju pronađenog nedostatka.
