Iako je u Hrvatskoj sve teže doći do nekretnine za kupnju i najam, podaci Eurostata pokazuju da režije oduzimaju svega 14,4 posto raspoloživog prihoda po kućanstvu, unatoč poskupljenjima. Razlog tomu je veliki udio vlasništva nad nekretninama
Iako je puno riječi izrečeno na temu nepriuštivosti stanovanja u Hrvatskoj, odnosno nemogućnosti naročito mladih da sa svojim prihodima kupe nekretninu ili je unajme, dobar dio prihoda građana odlazi na režijske troškove.
Tome je u posljednje vrijeme pridonijelo poskupljenje cijena energije, naročito struje i plina, koje je u prosincu doseglo stopu od 5,3 posto. Početkom ove godine na snagu su stupile za 12 posto uvećane mrežarine, što je također jedan od faktora rasta cijena energenata.
Prilikom predstavljanja novog paketa mjera za pomoć socijalno ugroženim građanima, još ujesen, iz Vlade su poručili da će ukupno poskupljenje struje iznositi oko 10 posto. Čak i s time su, po podacima Eurostata, cijene struje u Hrvatskoj među najnižima u cijeloj Europskoj uniji.
Uz to, Vladinim mjerama je i dalje snižen PDV na pet posto za isporuku plina, grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelete, brikete i sječku, podsjeća Poslovni dnevnik. No, te mjere traju samo do 31. ožujka, pa je pitanje što će se dalje događati po tom pitanju.
vezane vijesti
Ispod europskog prosjeka
No, statistika pokazuje kako su cijene režija u Hrvatskoj ispod europskog prosjeka. Podaci za 2023. godinu kazuju da na stanovanje i režije u EU u prosjeku odlazi 19,7 posto prihoda kućanstava, piše Euronews.
U Hrvatskoj, kazuju podaci, na troškove stanovanja odlazi 14,4 posto prihoda kućanstva. Najviše na režijske troškove troše Grci (35,2 posto prihoda), a najmanje Ciprani (11,6 posto). Uzroci tih razlika kriju se u brojnim parametrima. No, gledajući Hrvatsku, oni se ogledaju u činjenici da je čak 92 posto kućanstava u vlasništvu osoba koje u njima i žive.
Inače, zanimljivo je vidjeti kako se skupo stanovanje uglavnom veže uz zemlje s naglašenijom turističkom orijentacijom, u koje Hrvatska svakako spada. U nas problem priuštivosti stanovanja dodatno pogoršava potražnja stranaca za nekretninama.
Opći trendovi
Statistički gledano, u troškove stanovanja spadaju izdaci vezani uz režije, redovito održavanje, prateće usluge i naknade, za vlasnike stanova plaćanje kamata na hipoteke, a za podstanare najamnine koje nisu imputirane.
Inače, opći trendovi u Europi pokazuju da kućanstvima izloženima riziku od siromaštva, s dohotkom manjim od 60 posto nacionalnog medijana, troškovi stanovanja u raspoloživom dohotku zauzimaju više od 38 posto.
Također, udio troškova stanovanja u ukupnom prihodu u svim europskim zemljama raste, ponajviše u Mađarskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Malti i Estoniji. Hrvatska zasad nije ugrožena tim trendovima, ponajprije zahvaljujući visokom postotku vlasništva nad nekretninama.
