Od 2013. do 2023. cijene nekretnina za stanovanje u Uniji porasle su za 48 posto. Najviše u Estoniji, u kojoj su u 13 godina narasle 209 posto. Slijede Mađarska i Litva s rastom od 191, odnosno 154 posto. U Italiji se pak bilježi pad cijena nekretnina od osam posto, a na Cipru za dva posto, pokazuje najnovije Eurostatovo izvješće o stanovanju u Uniji.

Dok se kriza na tržištu nekretnina pogoršava u zemljama poput Irske, Portugala i Španjolske, trend naglog rasta njihovih cijena usporio se prošle godine na razini EU-a te su blago pale za prosječnih 0,3 posto.

Irci plaćaju najviše režije, Hrvati jedne od najnižih

Kad govorimo o režijama (plin, voda, struja), troškovi stanovanja su od 2010. porasli u 17 država članica, a smanjeni su u devet država, uključujući Grčku, Cipar i Španjolsku.

Stanovnici Irske prošle godine plaćali su najviše za režije, dvostruko više od prosjeka EU-a. Slijedi Luksemburg, u kojem su troškovi stanovanja 86 posto iznad prosjeka EU-a, a treća je Danska s troškovima režija 80 posto višim od europskog prosjeka.

S druge strane, Bugari i Poljaci imaju najniže troškove stanovanja - 61, odnosno 56 posto manje od prosjeka EU-a. Odmah iza njih je Hrvatska, u kojoj su troškovi stanovanja prošle godine bili 53,4 posto ispod prosjeka EU-a. Ipak, 2010. imali smo zapravo nepovoljniju situaciju u usporedbi s ostalim zemljama EU-a. Tada su troškovi režija u Hrvatskoj bili 49 posto ispod prosjeka EU-a.

Hrvati troše 14,4 posto svojih prihoda na stanovanje

Kad je riječ o cijenama najma, one su u 13 godina porasle za 22 posto u gotovo svim članicama EU-a. Grčka je pak jedina zemlja u kojoj su cijene najma u tom razdoblju pale za 20 posto, a u nekim zemljama one su rasle znatno iznad prosjeka. U Estoniji, gdje je zabilježen i najveći rast cijena režija, skočile su za 211 posto, u Litvi za 169 posto dok su se u Irskoj cijene najma udvostručile. U Hrvatskoj su pak bile za oko šest posto veće od prosjeka EU-a.

A koliki su postotak raspoloživog dohotka stanovnici Europske unije prošle godine trošili na stanovanje?

U prosjeku oko petine ili 19,7 posto raspoloživog dohotka, s najvišim udjelima u Grčkoj (35,2 posto), Luksemburgu (27,6 posto) i Danskoj (25,9 posto). U Norveškoj, Švicarskoj i Njemačkoj otprilike se četvrtina raspoloživog dohotka troši na stanovanje, a u Hrvatskoj u prosjeku 14,4 posto. Pritom samo 3,5 posto hrvatskog stanovništva izdvaja više od 40 posto svojih prihoda za stanovanje.

Cijene su veće za 36 posto

U trinaestogodišnjem razdoblju inflacija je iznosila 36 posto. Najveće su joj stope na godišnjoj razini bile 2022. s 9,2 posto i 2023. sa 6,4 posto. Najgore je prošla Mađarska, u kojoj je od 2010. do 2023. iznosila 79 posto.

Slijedi je Estonija s inflacijom od 70 posto, Litva sa 62 posto te Rumunjska sa 61 posto. Najniža inflacija u tom razdoblju bila je u Grčkoj (17 posto), na Cipru (20 posto) te u Irskoj (22 posto).

A između ostalog rasle su cijene građevinskih radova, i to za 52 posto u zadnjih 13 godina. Najviše su narasle u 2022. godini - za 12 posto. U tom razdoblju cijene građevinskih radova najviše su porasle u Mađarskoj (159 posto), a slijede je Bugarska sa 136 posto i Rumunjska sa 116 posto.

Od 2012. cijena izgradnje novih zgrada u Hrvatskoj bila je manja od europskog prosjeka, ali 2021. dolazi do zaokreta te je sada veća od prosjeka EU-a - prošle godine čak za oko osam posto.

Hrvatska po vlasništvu nekretnina u vrhu

Više od dvije trećine ljudi u Uniji, odnosno njih 69 posto, posjedovalo je svoju nekretninu u 2023. godini, a preostalih 31 posto živjelo je u najmu. Najveći postotak vlasnika nekretnina zabilježen je u Rumunjskoj, s više od 95 posto, dok su iza nje Slovačka, Hrvatska i Mađarska s više od 90 posto.

U Švicarskoj i Njemačkoj pak više od 50 posto stanovnika žive kao podstanari.

Većina nas živi u kućama

Ako govorimo o vrsti nekretnine, u 2023. više od polovice stanovništva EU-a (51,7 posto) živjelo je u kućama, 48 posto u stanovima, a samo 0,6 posto u alternativnim oblicima smještaja poput brodova ili kombija. U Irskoj 90 posto stanovnika živi u kućama, u Nizozemskoj 79 posto, a u Hrvatskoj i Belgiji 77 posto.

Španjolska s druge strane ima najveći udio stanovništva u stanovima (66 posto), a slijede Latvija (65 posto, 2021.), Malta (63 posto) i Njemačka (61 posto).

Prema broju prostorija koje jedna osoba ima na raspolaganju u kućanstvu, Hrvatska je na začelju u Europi. Jedan član kućanstva ima u prosjeku jednu prostoriju na raspolaganju, čime smo se s Poljskom i Litvom svrstali na samo dno ljestvice. Najveći je omjer u Luksemburgu i na Malti, s oko dvije prostorije po osobi, a europski prosjek iznosi 1,6 posto.