Podsjetimo, minimalni ulog za građane je 500 eura, a minimalna kamatna stopa koja će se obračunavati iznosi 3,25 posto godišnje. Dospijeće narodne obveznice je 2025. godine.

Kamata će se isplaćivati jednom godišnje, a dospijeva na godišnjicu datuma izdanja, 8. ožujka 2024. godine, te na datum dospijeća obveznice, 8. ožujka 2025. godine. Otplata glavnice obveznica je jednokratna, a predviđena je na dan dospijeća obveznice.

Na najmanji mogući iznos za kupnju obveznica od 500 eura zarada nakon isteka dvije godine bit će 32,5 eura. Na iznos od 5000 eura, nakon dvije godine, uz kamate od 3,25 posto, zarada će biti – 325 eura.

Građani koji, primjerice, u obveznice ulože 20.000 eura nakon dvije godine dobit će od države dodatnih 1300 eura.

Svakako treba napomenuti da ako nekomu zatreba novac prije isteka roka od dvije godine, iznos ostvaren prodajom obveznica na Zagrebačkoj burzi može varirati ovisno o kretanjima na tržištu te se može dogoditi da prinos bude i negativan, odnosno da se dobije manje od uloženog.

Iako je u Hrvatskoj ovo prvi put da se izdaju državne obveznice namijenjene građanima, to je čest slučaj u svijetu. Mnoge zemlje na taj način dolaze do kapitala potrebnog za investicije od nacionalnog značenja ili za refinanciranje dugova.

S prinosom od 3,5 posto na dvogodišnje obveznice Hrvatska je u prosjeku EU-a, ali je daleko od nekih drugih država. Primjerice, kao što se vidi na infografici, u Šri Lanki prinos iznosi čak 32,9 posto, a u Brazilu 12,6 posto.

U nama bližim zemljama najveće prinose na državne obveznice nude Turska, 10,4 posto, Rusija, 9,9 posto, i Rumunjska, 6,6 posto. Poljacima je kamata 6,2 posto, Česima 5,7 posto, a Britancima 3,9 posto.

Niže kamate od Hrvatske svojim građanima nude Njemačka, Austrija, Bugarska, Irska... A u Švicarskoj je prinos na dvogodišnje obveznice samo 1,1 posto.

Da ste državljanin Šri Lanke, na ulog od 500 eura u dvije godine zaradili biste čak 329 eura, u Brazilu 126 eura, u Turskoj 104 eura, a u Rumunjskoj 66 eura.