Anketa pouzdanja potrošača - koja se provodi na mjesečnoj razini i ispituje mišljenje potrošača o trenutnom stanju ekonomskih pojava s kojima se svakodnevno susreću, kao i očekivanja vezana za buduća ekonomska kretanja u njihovom kućanstvu - i dalje pokazuje da Hrvati nisu optimisti
Na mjesečnoj razini su kompozitni indeksi očekivanja, raspoloženja i pouzdanja zabilježili u srpnju niže vrijednosti u odnosu na lipanj.
Na godišnjoj razini indeksi pouzdanja i očekivanja bilježe rast 18 mjeseci zaredom, a kompozitni indeks raspoloženja ostvario je poboljšanje na godišnjoj razini jedanaesti mjesec zaredom. Iako je mjesečni pad zabilježen drugi mjesec zaredom, kompozitni indeksi nalaze se i dalje iznad pretpandemijskog dugoročnog prosjeka.
Indeks pouzdanja potrošača (IPP) u srpnju se spustio na negativnih 11 bodova (-0,6 bodova u odnosu na lipanj). Od područja koja pokriva ovaj indeks, mjesečno pogoršanje zabilježeno je kod svih pitanja koja on obuhvaća, osim kod pitanja kako se u posljednjih 12 mjeseci promijenila financijska situacija u kućanstvu potrošača.
Pogoršanje je tako zabilježeno kod pitanja kako će se u sljedećih 12 mjeseci promijeniti financijska situacija u kućanstvu, kako će se u sljedećih 12 mjeseci promijeniti ukupna ekonomska situacija u Hrvatskoj te kod pitanja o očekivanjima o promjeni ispitanikove kupnje trajnih dobara u sljedećih 12 mjeseci u odnosu na proteklih 12 mjeseci, kažu analitičari Raiffeisen banke.
Pitanje o promjeni financijske situacije u kućanstvu i ekonomske situacije u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci nepovoljno se odrazilo i na Indeks očekivanja potrošača (IOP) te je u srpnju bio na razini od -7,9 bodova (-0,7 bodova na mjesečnoj razini). Pitanje vezano za očekivanja o promjeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci i dalje je jedino koje se nalazi u pozitivnom području (od studenog 2023.).
Naposljetku, Indeks raspoloženja potrošača (IRP) spustio se s -23 bodova u lipnju na -23,5 bodova u srpnju. Nepovoljno je na ovaj indeks djelovalo pitanje kako se promijenila ukupna ekonomska situacija u Hrvatskoj u proteklih 12 mjeseci, kao i pitanje vezano za isplativost investiranja u trajna dobra za kućanstvo u Hrvatskoj u okružju trenutne ekonomske situacije. U pozitivnom smjeru djelovalo je pitanje kako se u proteklih 12 mjeseci promijenila financijska situacija u kućanstvu.
Osobna potrošnja već sad manja nego lani
U Hrvatskoj je u lipnju potrošnja u maloprodaji porasla na godišnjoj razini već 15. mjesec zaredom, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak. Izvješće o prometu u trgovini na malo pokazuje da je u lipnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja realno porasla za 5,5 posto na godišnjoj razini, a u odnosu na prethodni mjesec pala je za 2,8 posto.
Tako je potrošnja u maloprodaji porasla 15. mjesec zaredom na godišnjoj razini, ali sporije nego mjesec prije, kada je rast iznosio 8,4 posto.
'Iako je tijekom lipnja i srpnja zabilježeno pogoršanje na mjesečnoj razini, pokazatelji sentimenta i dalje se nalaze iznad dugoročnog prosjeka. U skladu s trenutačnim povoljnim gospodarskim okružjem, očekivanjima o umjereno povoljnim turističkim rezultatima i nastavku snažnog tržišta rada, očekujemo da će se u narednim mjesecima potrošački optimizam zadržavati na visokim razinama. Naravno, sve to uz pretpostavku izostanka šokova koji bi djelovali na ponovno intenziviranje rasta cijena ili na zamjetnije usporavanje gospodarstva europodručja', zaključuje analitičar RBA-e Petar Bejuk.