Hrvatska se i dalje nalazi u društvu Italije i Malte, a ispred zemalja srednjoistočne Europe poput Poljske, Mađarske, Slovačke, Rumunjske i Bugarske. Od naših izravnih konkurenata, znatniji napredak od tri mjesta zabilježio je Cipar (21.) te Crna Gora za čak sedam mjesta (52.). Slovenija je odmah iza Hrvatske - na 35. mjestu.

Najkonkurentnije turističke zemlje na svijetu treću godinu za redom su Švicarska, Austrija i Njemačka, dok se među prvi pet nalaze još Francuska i Kanada.

Indeks turističke konkurentnosti mjeri uspješnost pojedine zemlje u sektoru putovanja i turizma, a podijeljen je u tri kategorije koje obuhvaćaju zakonodavnu regulativu, povoljno okruženje za razvoj poslovanja te kvalitetu ljudskih resursa uz bogatstvo kulturnih i nacionalnih dobara.

Niskim ocjenama u Hrvatskoj je ocjenjena cjenovna konkurentnost, a loše ocjene dobili smo i za regulatorni okvir, zrakoplovnu infrastrukturu te obrazovanje i raspoloživost stručnog osoblja. S druge strane izrazito pozitivno su ocijenjeni turistička infrastruktura (6. pozicija) i sklonost turizmu i putovanju (9. pozicija). Izrazito povoljna ocjena naše turističke infrastrukture posljedica je velikog broja hotelskih soba prema broju stanovnika, prisutnosti rent-a-car kompanija i razvijenosti mreže bankomata. Odlična ocjena sklonosti turizmu i putovanju i u ovom je slučaju u velikoj mjeri posljedica ocjene intenzivnosti turizma (udjela prihoda i rashoda od turizma u BDP-u).

'U turbulentnim vremenima globalne gospodarske krize turisti će postati još oprezniji oko planiranja troškova i izbora destinacije. Zbog toga se kao najvažniji zaključak ovog istraživanja nameće da Hrvatska mora još više poraditi na cjenovnoj konkurentnosti turističke ponude kako bi uspjela zadržati stare te privući nove goste. Drugim riječima, moramo neodgodivo podići kvalitetu našeg turističkog proizvoda kako bi se uskladila vrijednost za novac', istaknuo je Darko Marinac, predsjednik NVK.