O tome treba li brzati s uvođenjem zajedničke europske valute te koje su njezine prednosti i nedostaci govorili su Jasena Torma, stručna suradnica u Državnom zavodu za statistiku (DSZ), i Velimir Šonje, ekonomski analitičar i glavni urednik Ekonomskog laba, dok su argumente za i protiv u panel raspravi sučelili Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka; Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu; Maroje Lang, glavni savjetnik u Sektoru istraživanja Hrvatske narodne banke, i Marina Tkalec, znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu u Zagrebu.

Temu uvođenja eura, misli Šonje, potrebno je potegnuti nakon što je Hrvatska izišla iz procedure prekomjernog deficita. 'Tu se sukobljavaju neke vrlo duboko ukopane strane pa je važno da se govori o tome', rekao je Šonje i podsjetio da je Hrvatska potpisala ugovor s EU-om i time preuzela obavezu uvođenja eura.

Šonje je u uvodu pojasnio da predstavnici tabora 'za' napominju kako su građani već odabrali euro jer u njemu štede te kako smo mi mala, otvorena zemlja koja ne može voditi vlastitu monetarnu politiku. U taboru 'protiv' navodi se da veće i uspješnije zemlje, poput primjerice Poljske, ne žure s uvođenjem eura te kako bi HNB trebao više koristiti svoje instrumente monetarne politike.

'U Hrvatskoj kao da postoji korelacija između jačanja domaće valute i gospodarskog rasta. To se tumači različito. Neki kažu da je bolje da valuta oslabi jer od tog koristi imaju izvoznici, uvoz poskupljuje, a središnja banka može poticati kreditiranje. Drugi tabor kaže da kada valuta slabi, poskupljuje energija, raste teret otplate dugova te rastu neizvjesnost i kamate', rekao je Šonje i zaključio:

'Uvođenjem eura ukida se valutni rizik, nema troškova konverzije, dolazi do smanjenja kamata i regulatornih troškova te pozitivnog utjecaja na gospodarsku i financijsku stabilnost. S druge strane moguć je rast inflacije, gubi se mogućnost slabljenja valute u krizi, monetarna politika se vodi po potrebama moćnijih država, članstvo se 'plaća', a uvijek postoji mogućnost da se eurozona raspadne.'

Uvođenje eura povoljno je utjecalo i na prinose koje države plaćaju po izdanim obveznicama. Kada bi Hrvatska teoretski uvela euro, 2022. godine naša premija na rizik po državnim obveznicama pala bi na razine ispod dva posto.

Jasena Torma iz DZS-a poručila je kako su cijene u Hrvatskoj u velikoj mjeri već na razinama prosjeka EU-a 28, zbog čega prilikom uvođenja eura ne bismo trebali doživjeti nikakve velike šokove niti imati značajne inflacijske pritiske.

Na samoj panel raspravi Maroje Lang iz HNB-a kazao je kako uvođenje eura pojeftinjuje troškove regulacije financijskog sustava: 'HNB sada nameće dosta visoke regulatorne troškove radi ograničavanja rizika. To što smo mi eurizirani košta nas. Kad pitamo građane čega se najviše boje pri uvođenju eura, oni kažu da se boje rasta cijena. Razna istraživanja pokazuju da ne možemo statistički utvrditi taj rast cijena, ali percepcija rasta cijena postoji. Nisam siguran u kojoj je mjeri samo ekonomija kao struka dovoljna da razbije tu percepciju.'

Marina Tkalec s Ekonomskog instituta istaknula je kako Hrvatska de facto ima euro te da je samo pitanje hoćemo li ga uvesti do kraja ili ćemo napraviti neke dramatične promjene u našoj monetarnoj polici.

'U preostalim tranzicijskim zemljama u 90-ima su se slomili tečajni režimi jer im se nakupilo previše neravnoteža. U Hrvatskoj se to nije dogodilo jer se ekonomija uravnotežila. Hrvatska je vodile napore da smanji eurizaciju, ali se to nije dogodilo. Ljudi se sjećaju hiperinflacija i nitko nije bio spreman štedjeti u kuni. Stanovi i automobili kupuju se u eurima', rekla je Tkalec i dodala kako nije točno to da se zemlje koje nemaju euro oporavljaju brže od onih koje ga imaju. Korelacija dakle postoji, rekla je, ali kauzalnosti nema.

Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu rekla je kako je u Hrvatskoj izvoz jedina dugoročna perspektiva s obzirom na sve manji broj domaćih potrošača:

'Jačanje kune treba sprečavati i voditi politiku kontrolirane deprecijacije. Promjena strategije je nemoguća jer nema spremnosti za deeurizaciju. Jača potražnja za kunskim kreditima i HNB može potaknuti banke da kamatne stope nastave padati', rekla je.

Pojasnila je kako je turizam konkurentan i po trenutnom tečaju, no upitala je sve prisutne žele li Hrvatsku ovisnu o turizmu? 'Zemlje ovisne o turizmu su siromašne zemlje. Trebamo potaknuti proizvodnju i robni izvoz', zaključila je.

Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka, poručio je kako se Hrvatska nalazi pred raskršćem na kojem treba odlučiti idemo li uvesti euro vrlo brzo ili za deset i više godina.

'Danas se često govori 'hajte vi u kunske kredite'. Uz to, govori se o fiksiranju kamata do kraja otplate. Pretpostavimo da tisuće građana jure pretvoriti svoje eurske kredite u kunske i fiksiraju kamate. Glavni izvor kuna su depoziti, zato su kunski krediti nešto skuplji od eurskih. Kada bi tisuće građana to napravilo, a za sedam godina uvedemo euro, imat ćemo situaciju da je građane netko nagovorio da prijeđu na skuplje kredite', rekao je Adrović i zaključio kako se danas ne zna u kojem će smjeru Hrvatska krenuti.